Članak Korištenje metal detektora i problematika arheoloških nalaza - treći dio

Korištenje metal detektora i problematika arheoloških nalaza – treći dio

Posljedice

U dosadašnjim dijelovima serijala obradili smo popularizaciju, odnosno korištenje metal detektora na arheološkim lokalitetima. U ovom, trećem dijelu donosimo niz problema koji su nastali iz ove prakse korištenja detektora. Također, zabilježili smo i neke druge probleme.

1. Identifikacija i datiranje arheoloških nalaza

Materijalni ostaci mogu nam puno reći o zajednicama koje su obitavale na ovim prostorima. No, kao i uvijek, preduvjet je stručno prikupljanje takvih materijalnih ostataka. Svakim nestručnim prikupljanjem ostajemo zakinuti za potencijalne informacije koje smo mogli dobiti od pojedinog arheološkog nalaza.

Arheolozi mogu metalne nalaze često datirati u točno određenu godinu ili desetljeće, odnosno povezati ih s određenim povijesnim događajem. Ponajprije to je zahvaljujući analogijama s drugih lokaliteta, povijesnim izvorima ili suvremenim tehnologijama poput C14 metode datiranja. Također, arheološki kontekst odnosno stratigrafski odnos pojedinih nalaza može puno reći o primjerice trgovačkim ili obrtničkim sposobnostima pojedinih zajednica u određenom razdoblju.

Ovakva saznanja nisu moguća samo s korištenjem metal detektora. Glavni razlozi su nedostatak formalnog obrazovanja i iskustva, nepoznavanje stručne zajednice i literature te nedostatak arheološkog konteksta.

2. Odbacivanje arheoloških nalaza zbog krive procjene

Foto: Postovi i komentari Facebook grupa Udruga detektorista Hrvatske i Association Balkan Imperium…Metal Detecting

Prilikom arheoloških iskopavanja pojave se i nalazi koji na prvi pogled nisu jasni u smislu datacije ili namjene. No, oni se nikada se ne odbacuju. Naime, uz pomoć iskusnijih stručnjaka ili referentne literature dolazi do saznanja o predmetu, odnosno interpretacija.

S obzirom na nedostatak obrazovanja i iskustva postoje velike šanse kako arheološke nalaze nisu u mogućnosti protumačiti na prvu te ih zbog toga odbace.

3. Oštećenje arheoloških nalaza i necjelovito iskopavanje

Iz priloženog možemo vidjeti kako prilikom korištenja metal detektora dolazi do oštećenja arheoloških nalaza, odnosno do djelomičnog iskopavanja. Stručnim arheološkim iskopavanjem ovakve stvari se ne mogu dogoditi.

4. Namjerna predaja lošijih arheoloških nalaza muzejima

Među problemima s detektorašima otvara se i onaj o predaji nalaza. Zbog nedostatka terenskog stručno-tehničkog nadzora postoje velike šanse kako se vrijedni arheološki nalazi ne predaju nadležnim muzejima, odnosno konzervatorskim odjelima.

Samo detektoraš zna što je i gdje pronašao te naposljetku on odlučuje što će dati na uvid muzeju, a što će zadržati ili preprodati. S druge strane, arheološka iskopavanja podrazumijevaju da se svi nalazi inventariziraju te čuvaju u depou muzeja.

5. Prodaja arheoloških nalaza

Trgovina arheološkim nalazima nije novost. Dapače, odvija se putem platforme Facebook Marketplace, Facebook grupa, aukcijskih portala te privatnih poruka. Arheološka kulturna baština tim činom postaje još nedostupnija stručnoj i široj javnosti.

Ostali problemi korištenja metal detektora

Prethodno spomenutih pet problema sumira što se događa nakon korištenja metal detektora na arheološkim lokalitetima. Naravno, ne možemo reći da je to praksa svakog detektoraša niti to igdje tvrdimo. No, osim ovih problema razvili su se i neki drugi problemi na koje vrijedi obratiti pozornost.

1. Turisti i korištenje metal detektora

Među korisnicima metal detektora na prostoru Republike Hrvatske ima i turista. Osim što mogu pritom iznijeti vrijedne arheološke nalaze iz Republike Hrvatske, mogu ući u minski sumnjiva područja.

Metaldetecting in Drniš Croatia

Well guys today i will be metaldetecting in drniš a small place in Croatia. In this place there was a war, a civil war and today i will be going there, and i…

Underwater Metal Detecting Croatia 2016: GOLD and DIAMONDS!

The weather started off badly and I couldn’t SCUBA Dive due to lightning, but when the weather cleared, I scored 3 SILVER RINGS and an 18 Karat GOLD and DIAM…

Naposljetku, turisti ne znaju za Registar kulturnih dobara i ne znaju kome prijaviti arheološke nalaze.

2. Minsko-eksplozivna sredstva pronađena prilikom korištenja metal detektora

Korištenjem metal detektora pojedinci nerijetko dolaze na minski sumnjiva područja. Riječ je o sredstvima iz Domovinskog, ali i Drugog svjetskog rata. Pritom, nestručnim rukovanjem mogu ugroziti sebe, ali i druge. S obzirom na to da je korištenje metal detektora “siva zona”, mnogi prilikom pronalaska minskih sredstava ni ne zovu policiju zbog mogućih posljedica.

Metal detecting Croatia part.2

Enjoy the videos and music you love, upload original content, and share it all with friends, family, and the world on YouTube.

3. Argumenti i problemi argumenata detektoraške zajednice

U zaključku, vrijedi se osvrnuti i na neke druge probleme i argumente ove zajednice.

Detektori se koriste samo na izoranim oranicama

Ovaj učestali argument, korišten je i prilikom javnog savjetovanja. Netočan je, kako smo prikazali i u prethodnom nastavku. Detektori se koriste na svim arheološkim lokalitetima. Također, nalazi na oranicama imaju svoju arheološku vrijednost unatoč tomu što se ne nalaze u svom primarnom arheološkom kontekstu.

Arheolozi sjede u kancelarijama, mi moramo kopati

Prema podacima dobivenim od Ministarstva kulture, u 2019. godini provedeno je preko 400 arheoloških iskopavanja. Velik dio je financiran od strane tvrtki i privatnih investitora tijekom građevinskih radova, dok su 183 programa arheoloških istraživanja financirana direktno od Ministarstva kulture. Stoga, argument “arheolozi sjede u kancelarijama” je u potpunosti neutemeljen.

Arheološka iskopavanja su dio arheološkog istraživanja koji javnost vidi i s kojim je putem medija i okoline najviše upoznata. Rijetko tko vidi ili je upoznat s aspektima čišćenja i pranja, inventure, obrade, analize arheološkog materijala te konzervacije i restauracije. Naposljetku, tu su i digitalne rekonstrukcije, stručne i popularne publikacije te izložbe i stručna vodstva. Sve je to dio arheološkog istraživanja pojedinih lokaliteta.

Također, bez navedenih stavki bilo kakva interpretacija, ali i integracija u primjerice kulturni turizam ili život lokalne zajednice nema vjerodostojne znanstvene temelje. Ovakve rezultate je nemoguće postići i koristiti isključivo korištenjem samo metal detektora. Arheologija je koji put spora i skupa, no dugoročno je isplativa za zajednicu.

Muzeji su nastali na temelju kolekcionarskih zbirki

Ova činjenica je u potpunosti točna. Velik broj muzeja i muzejskih zbirki ustanovljen je na temelju kolekcionarskih zbirki. No, s razvojem arheologije kao znanosti ustanovljeno je kako nalazi dobiveni stručnim arheološkim istraživanjem pružaju više informacija i vrijednosti, nego kolekcije.

Kompetitivnost i anonimnost

Arheologija ima obavezu istraživati materijalne ostatke zajedničke prošlosti, stoga je i njezina odgovornost javnost izvještavati o svojem radu. Arheolozi to čine na svim razinama u raznim oblicima pružaje izvještaje namijenjene struci, ali i široj javnosti. Detektoraši pronalaze vrijedne predmete na arheološki bogatim područjima te nerijetko zadržavaju informacije o lokalitetima za sebe kako bi i dalje mogli nesmetano eksploatirati lokalitet. Znanost podrazumijeva transparentnost i otvorenost ne samo prema srodnim institucijama nego i prema javnosti. Kompetitivnost i anonimnost u slučaju istraživanja arheoloških lokaliteta je stoga neprihvatljiva.

Zaključna razmatranja

U ovom i prethodnom članku iznijeli smo svu vidljivu problematiku koja se veže uz ovaj hobi. Ponajprije riječ je o problemu korištenja metal detektora na raznim vrstama arheoloških lokaliteta koje nisu u sustavu Registra kulturnih dobara. Problem je identifikacija i datiranje pojedinih arheoloških nalaza, oštećenja, selektivna predaja lošijih nalaza muzejima, trgovini te odbacivanju arheoloških nalaza zbog krivog tumačenja.

Nezanemariv je i problem pronalaska minsko – eksplozivnih sredstava te turista koji koriste metal detektor prilikom odmora u Hrvatskoj. Naposljetku, osvrnuli smo se i na argumentaciju detektoraške zajednice i probleme koji se vežu uz te argumente.

U zadnjem nastavku donosimo razmatranja Ministarstva kulture o ovoj problematici, najavu skorašnjeg okruglog stola Hrvatskog arheološkog društva oko problema korištenja detektora te pojedina razmišljanja stručnih djelatnika. K tomu, razmatramo nekoliko primjera uspješne kontrole, odnosno suradnje metal detektoraša i pojedinih institucija u inozemstvu.

Najnovije

Svijet arheologije – otisci stopala, DNA sekvenca neandertalaca i očuvani sarkofazi

Svijet arheologije uvijek donosi zanimljive vijesti. Prošli put smo spomenuli moguće uništenje aboridžinskih lokaliteta uslijed rudarenja, požare u blizini Mikene te otkriće...

Vučedolska jarebica – uskoro premijera u Vukovaru

Vučedolska jarebica Jedna od najpoznatijih prapovijesnih kultura je zasigurno ona vučedolska. Vučedolska kultura je ime dobila po najpoznatijem, ujedno...

Kako dalje – razmatranja Ministarstva kulture i medija, arheologa te primjeri regulacija u inozemstvu – četvrti dio

Kako dalje? Udruga detektorista Hrvatske, Udruga Balkan Imperium i njihovi članovi te ostali građani koji koriste metal detektore dio...

Korištenje metal detektora i problematika arheoloških nalaza – treći dio

Posljedice U dosadašnjim dijelovima serijala obradili smo popularizaciju, odnosno korištenje metal detektora na arheološkim lokalitetima. U ovom, trećem dijelu...

Korištenje metal detektora na arheološkim lokalitetima – drugi dio

Dosadašnja praksa detektoraša Korištenje metal detektora kao rastući trend, arheološki kontekst, reakcija arheološke struke te zakoni elementi su...