Članak Popularizacija metal detektora(ša) - prvi dio.

Popularizacija metal detektora(ša) – prvi dio.

Popularizacija detektoriranja

Korištenje metal detektora na prostoru Republike Hrvatske poprilično se intenziviralo u zadnje dvije godine. Među novijim primjerima je nedavno objavljeni članak odnosno videozapis na portalu 24 sata. Riječ je o “tragaču” Petru Blaževiću, predsjedniku udruge Balkan Imperium koji metal detektorom traži nalaze, odnosno kako sam kaže – zlatnike na području nekadašnje “rimske vile” u okolici Slavonskog Broda.

Security Check Required

No Description

Videozapis portala 24 sata objavljen 2. kolovoza 2020.

Brojke od oko 1000 članova u Facebook grupama Udruga detektorista Hrvatske i Association Balkan Imperium…Metal Detecting dokazuju kako ovaj “hobi” ide uzlaznom putanjom. Ipak, prema informacijama dobivenim od nadležnih, Ministarstvo kulture i medija nema potpisane ugovore o suradnji s udrugama koje se bave uporabom detektora metala, niti su takvi ugovori predviđeni.

Detektoraši koji se vole pohvaliti svojim nalazima prisutni su i na društvenim mrežama. Neki od primjera su Youtube kanal Metal Detectika iz okolice Vukovara ili Instagram profil Detecting_enthusiast iz okolice Splita.

metal detektora
Foto: Youtube kanal Metal Detectika

Hrvatski mediji potvrđuju kako se ovaj “hobi” iznimno brzo razvija. Prethodno spomenuti videozapis portala 24 sata je vjerojatno imao najveći doseg u našem društvu – ima preko 170 tisuća pregleda te dvjestotinjak komentara. Vrijedan spomena je i portal Dalmacija Danas s nedavnim prilogom o magnet fishingu na bunarima na Rajčici koji su ujedno zaštićeno kulturno dobro Kliške zagore. Naposljetku, metal detektor je moguće kupiti u trgovinama u Hrvatskoj ili ga uvesti iz inozemstva.

Problem metal detektora(ša)

Iako je želja za individualnim sudjelovanjem u otkrivanju prošlosti razumljiva, legitimna i dapače poželjna, praksa pokazuje kako se to ostvaruje na poprilično kontroverzan način. Naime, postoji nekoliko problema koji se vežu uz korištenje metal detektora. Polazište je nedavno doneseni Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara te arheološka perspektiva slobodnog korištenja metal detektora. Problem oko kojeg se plete priča je dosadašnja praksa detektoraša koja čini štetu ne samo arheologiji, već i nacionalnoj baštini Republike Hrvatske. Stoga, donosimo i razmatranja nadležnih poput Ministarstva kulture i Hrvatskog arheološkog društva te nekih muzeja. Na kraju donosimo primjere nekih modela suradnje u Europi.

Arheologija vs. detektoriranje

Dok je detektorašu prikupljanje arheoloških nalaza primarni cilj, arheolozima je taj nalaz dio šire arheološke situacije. Dok detektoraša zanima koliko nalaz vrijedi, arheolog njegovu vrijednost ne iščitava u obliku novca već u količini informacija koje može dobiti iz njega. Informacije može razumjeti iz arheološkog konteksta. Neki od elemenata arheološkog konteksta su:

  • odnos arheološkog nalaza s prostorom u kojem se nalazi
  • odnos arheološkog nalaza s drugim arheološkim nalazima u sloju
  • odnos arheološkog nalaza s vrstom arheološkog sloja
  • odnos arheološkog nalaza s vrstom arheološkog lokaliteta
  • odnos arheološkog nalaza s arheološkim krajolikom
  • odnos arheološkog nalaza s ostalim istovremenim arheološkim nalazima
  • odnos arheološkog nalaza sa širim prostorno-vremenskim odrednicama

Prave i potpune informacije odnosno vrijednosti pojedinih arheoloških nalaza nije moguće razumjeti niti vrednovati običnim prikupljanjem arheoloških nalaza na terenu. Dapače, rezultati arheoloških rekognosciranja kojima se prikupljaju površinski arheološki nalazi (najčešće keramika) uvijek imaju karakter preliminarnosti odnosno indikativnosti. Oni samo postavljaju temelje i očekivanja budućih arheoloških iskopavanja koja često puta iznenade.

metal detektora
Foto: Detalj arheološkog iskopavanja

Jedino stručno vođena arheološka iskopavanja mogu pružiti interpretacije života u prošlosti na temelju iskopanih materijalnih ostataka. Svakim nestručnim prikupljanjem odnosno prodajom arheološkog nalaza, gubimo dio arheološke situacije određenog vremena i prostora.

Arheološki nalazi nakon iskopavanja idu na daljnju stručnu obradu, ali i na interdisciplinarne analize te konzervatorske odnosno restauratorske radove. Ako i ne budu publicirani, ostaju skupa s dokumentacijom u lokalnom muzeju ili instituciji. Ostaju javno dostupni stručnjacima godinama odnosno desetljećima nakon za istraživanje i znanstvenu interpretaciju.

Korisnici metal detektora nalaze često prikupljaju radi vlastitih kolekcija ili prodaje te nemaju propisanu dokumentaciju koju bi trebali voditi. Time zakidaju stručnu i širu javnost za informacije o artefaktima, ali i lokalitetima koji su dio naše zajedničke prošlosti.

Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara

Nedavnim Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, donesen je novi stavak kojim se regulira korištenje metal detektora. Zakon je objavljen u Narodnim novinama 27. svibnja 2020. godine. Članak 6. kaže kako se mijenja stavak 2. u članku 49. te sada glasi:

»Zabranjuje se pregled arheoloških zona, arheoloških nalazišta (lokaliteta) i područja pojedinačnih arheoloških nalaza uključujući i podvodne zone i nalazišta, zaštićenih u skladu s ovim Zakonom, detektorima za metal ili drugim sličnim uređajima u svrhu pronalaženja arheoloških nalaza, bez prethodnog odobrenja nadležnog tijela.«.

Tijekom javnog savjetovanja prijedlozi udruge Balkan Imperium i Udruge detektorista Hrvatske su razmotreni, ali ne i prihvaćeni. Osnovni nesporazum proistječe iz činjenice kako nigdje ne postoji javno dostupna baza podataka o arheološkim zonama, arheološkim nalazištima (lokalitetima) i područjima pojedinačnih arheoloških nalaza pomoću koje bi se građani mogli informirati gdje ne smiju, odnosno smiju koristiti metal detektore. Jedini dostupan i službeni izvor je Registar kulturnih dobara gdje se nalaze lokaliteti zaštićeni ovim zakonom. Slijedom toga, sve ostale zone, lokaliteti i područja pojedinačnih arheoloških nalaza su prema tumačenju detektoraša dostupni za detektoriranje.

Ovo je u načelu najveći problem koji ćemo detaljnije obraditi. Evo što o navedenoj problematici smatra Ministarstvo kulture i medija:

Propisi iz djelokruga Ministarstva kulture i medija, odnosno Uprave za zaštitu kulturne baštine odnose se samo na područja koja su pod zaštitom kao kulturna dobra i upisana su u Registar kulturnih dobara RH te je na njima strogo zabranjeno korištenje detektora metala. Na tim je lokacijama za bilo kakva istraživanja, pa tako i za uporabu detektora metala, potrebno od našeg ministarstva ishoditi odobrenje za istraživanje, ali to mogu ostvariti samo stručne osobe (arheolozi).

Sukladno navedenom, na područjima koja nisu zaštićena kao kulturna dobra nije propisano izdavanje odobrenja za bilo kakve radove, ali su sukladno zakonu svi nalazi za koje se pretpostavlja da su kulturno dobro, a nađu se u zemlji, moru ili vodi, vlasništvo Republike Hrvatske te se moraju prijaviti Ministarstvu kulture i medija.

Korisnici metal detektora iz perspektive arheologa

S obzirom kako je riječ o novom trendu koji uzima maha, ovu tematiku hrvatski arheolozi nisu pomnije obrađivali. Relativno nedavne reference (prošlogodišnje) na ovaj problem nalazimo na portalima net.hr, Zadarski list, Jutarnji list odnosno Slobodna Dalmacija.

U svim slučajevima riječ je o detektoriranju na zaštićenim lokalitetima prilikom čega su i nadležni arheolozi reagirali. Među izjavama i komentarima ističe se ravnatelj Marin Ćurković iz Zavičajnog muzeja Benkovca koji pritom kaže kako se javno dostupni podaci o područjima pod zaštitom iskorištavaju kao putokaz za lokacije za detektoriranje, odnosno pljačku.

Kulturocid

U radovima koji spominju detektore ističe se izvještaj dr. sc. Saše Kovačevića pod naslovom “Konferencija “Guardians of the Context” – Towards a (more) responsible use of European cultural heritage (Ljubljana, 6.4.2018.) i osvrt na problematiku ilegalnog detektoriranja metala na arheološkim lokalitetima u Republici Hrvatskoj” objavljen u Obavijestima Hrvatskog arheološkog društva 2018. godine.

Od tri održana predavanja hrvatskih sudionika skupa ističe se ono mr. sc. Zorana Wiewegha, glavnog konzervatora za arheološku baštinu pri Ministarstvu kulture i Saše Kovačevića s Instituta za arheologiju koji su jasno iznijeli službeni stav Ministarstva kulture odnosno iskustva s projektom Jalžabet i ilegalnim detektoriranjem. U spomenutom izvještaju koji sumira dosadašnja iskustva s ilegalnim detektoriranjem ističe se sljedeći citat:

“Stav arheologa mora biti da je sasvim nebitno u kojoj mjeri – da li prokopavajući 8 m duboki bunar na vrhu jalžabetske Gomile ili ukopavajući se vojnom lopatom „samo“ 50 cm u neko nizinsko srednjovjekovno selište – netko bez potrebnih znanja i vještina, bez osnovnih legalnih pretpostavki, zadire u arheološke slojeve registriranih ili neregistriranih arheoloških lokaliteta iste uništava i čini kulturocid. I uistinu, detektor metala, lopata ili bager samo su alati, isto kao što su rekognosciranje, sve vrste neinvazivnih prospekcija, probno istraživanje i sl. alati u rukama arheologa. Ponovo, bitno je tko taj alat drži u rukama.”

Sigurnosna ugroza arheoloških lokaliteta

Još jedan rad koji se dotiče ilegalnog detektoriranja i aspekata ove problematike je stručni članak magistrice arheologije i lingvistike Nere Meštrović pod naslovom “Zaštita kulturnih dobara” u časopisu Policija i sigurnost.

U radu se ističe problematika arheoloških lokaliteta kao nepokretnih, odnosno javno dostupnih cjelina, uključujujući kopnene, podmorske i podvodne lokalitete. Informacije o bogatstvu pronađenog materijala šire se medijskim prostorom odnosno među stanovništvom. Slična situacija je i s publikacijama koje daju javno raspoložive informacije o arheologiji. Nerijetko to rezultira ilegalnim iskopavanjima ili korištenjem opreme poput detektora za metal na takvim lokacijama ili u njihovoj blizini. S obzirom kako je arheologija danas široko prisutna u hrvatskim medijima, tzv. pozitivna propaganda osim pozitivnog efekta očuvanja i zaštite izaziva i negativne efekte, odnosno sigurnosnu ugrozu lokaliteta. Pritom se ističe sljedeći citat:

“Sa svakom izlaznom, javno objavljenom informacijom pojavljuje se i rizik njezine zlouporabe.”

Način rada metal detektora(ša)

Prethodno spomenute Facebook grupe Udruga detektorista Hrvatske i Association Balkan Imperium…Metal Detecting obiluju fotografijama pronađenog arheološkog materijala na raznim lokacijama. S obzirom da je u načelu riječ o arheološki prospektivnim lokacijama, nužno je da se struka, ali i šira javnost upozna s problemom i počne razmatrati potencijalna rješenja. Kulturna baština nije samo pravo, već i obaveza. Stoga u sljedeća dva nastavka donosimo prikaz dosadašnje prakse korištenja metal detektora.

Najnovije

Svijet arheologije – otisci stopala, DNA sekvenca neandertalaca i očuvani sarkofazi

Svijet arheologije uvijek donosi zanimljive vijesti. Prošli put smo spomenuli moguće uništenje aboridžinskih lokaliteta uslijed rudarenja, požare u blizini Mikene te otkriće...

Vučedolska jarebica – uskoro premijera u Vukovaru

Vučedolska jarebica Jedna od najpoznatijih prapovijesnih kultura je zasigurno ona vučedolska. Vučedolska kultura je ime dobila po najpoznatijem, ujedno...

Kako dalje – razmatranja Ministarstva kulture i medija, arheologa te primjeri regulacija u inozemstvu – četvrti dio

Kako dalje? Udruga detektorista Hrvatske, Udruga Balkan Imperium i njihovi članovi te ostali građani koji koriste metal detektore dio...

Korištenje metal detektora i problematika arheoloških nalaza – treći dio

Posljedice U dosadašnjim dijelovima serijala obradili smo popularizaciju, odnosno korištenje metal detektora na arheološkim lokalitetima. U ovom, trećem dijelu...

Korištenje metal detektora na arheološkim lokalitetima – drugi dio

Dosadašnja praksa detektoraša Korištenje metal detektora kao rastući trend, arheološki kontekst, reakcija arheološke struke te zakoni elementi su...