Događanja Projekt Kaštelir i tura Život na gradinama

Projekt Kaštelir i tura Život na gradinama

Projekt Kaštelir

Projekt Kaštelir je akronim projekta “Prapovijesne gradine i etnobotanika za održivi turizam i ruralni razvoj – od Krasa (preko Brkina, Ćićarije i Istre) do Kvarnera. Financiran je od strane Istarske županije s ukupno 214.627,56 eura, dok je Općina Lanišće sudjelovala s 89.844,66 eura. Središnja nit projekta su ostaci gradina (kaštelira), zanemarene kulturne baštine koja potječe još iz prapovijesnog razdoblja – brončanog i željeznog doba (2. i 1. tisućljeća pr. Kr.).

U sklopu projekta ove subote (5.9.) održat će se vođena tura i radionica pod nazivom Život na gradinama. Turu i radionicu vodi magistar arheologije i turistički vodič Mario Zaccaria, što je ujedno bio i povod za ovaj kratki intervju.

Poštovani Mario, hvala na interesu za predstavljanje ovog intervju. Možete li nam se kratko predstaviti te objasniti odakle ste, čime se bavite i koji su vaši interesi?

Ja sam Mario Zaccaria, Fiuman iz Rijeke. Magistrirao sam arheologiju na Università degli Studi di Udine na Filozofskom fakultetu. Zanima me antika odnosno rimska povijest pa sam magistrirao na temi kasnoantičkim rimskih zidina Claustra Alpium Iuliarum na području od Rijeke do Prezida. Posebno mi je drago da je taj obrambeni sustav već po drugi puta predmet EU međugranične suradnje Slovenija – Hrvatska. Volim misliti kako sam i ja dao svoj mali obol istraživanju.

S obzirom kako trenutno živim u Lovranu jako me zanima Učka i taj dio Liburnije. S vremenom su me Liburni počeli jako intrigirati i kako nema mnogo saznanja o njima na ovim područjima (osim za nekropole Mišinac kod Kastva, Grobišće kod Grobnika i Osor). Zanimaju me njihove gradine i način života te prostorna arheologija.

Kao freelancer odustao sam od doktorata u Veneciji i odlučio od arheologije učiniti filozofiju. Odnosno odgovor na nepoznanice koje nam donosi sutrašnjica te sam se bacio srcem i dušom u stočarstvo i poljoprivredu jer mislim da će preživjeti samo onaj koji proizvodi hranu.

Koju gradinu planirate obići u sklopu eventa Život na gradinama – vođena tura i radionica? Zašto?

Zapravo ne radi se o gradini već o brončanodobnoj ili željeznodobnoj osmatračnici koja je bila u službi gradine na obližnjem vrhu Marinov breg i vizualno je povezivala Mošćenice i Brseč, Kastav, Grobnik, Omišalj na Krku, Cres pa Osoršćicu, Unije i Susak. Toponim joj je Vela Ozida i postoji u prvoj austrijskoj vojnoj izmjeri s kraja 18. stoljeća.

Teorija Ranka Starca, a ja se slažem sa njim, jest da ne možemo pričati o naselju jer je unutrašnjost od cca. 700 kvadrata. Bedemi su široki i do 8 metara te je tlocrtno u obliku slova Q. Odmah do tog prostora nalazi se još jedan povezani prostor od 40 kvadrata koji je mogao služiti za paljenje vatre i signaliziranje.

Širine takvih bedema mogu se objasniti opasnošću od požara tijekom signalizacije vatrom. Nažalost ne možemo ništa precizno tvrditi jer nije bilo sondažnog iskopavanja već samo nadzor u okviru čišćenja od raslinja u sklopu EU projekta „Kaštelir“.

projekt Kaštelir

Kakvu radionicu planirate održati?

Radionica je zapravo europski novogovor i riječ je više o stručnom vođenju od centra Brseča pa preko brsečkog polja sve do osmatračnice Vela Ozida. Staza će u sklopu projekta biti markirana fizički, ali i u aplikaciji te će biti dostupne informacije o prirodnoj i kultrnoj baštini od Brseča sve do osmatračnice.

Kao licencirani turistički vodič sa iskustvom arheologa voditi ću zainteresirane ljubitelje povijesti sve do Velih Ozida i objasniti im zanimljive detalje o Liburnima na znanstveno-popularni način. Vođenje je zakazano ove subote (5.9.) u 10 sati kod bistroa Sisol u centru Brseča te su svi šetači i alpinisti pozvani da nam se pridruže i saznaju nešto o Kvarneru i Brseštini u prapovijesno doba.

Preporučuje se ponijeti sa sobom kakav sendvič i bocu vode te doći u gojzericama. S obzirom da je dionica kratka, ali je teren surov ne preporučujem dolaziti s djecom koju treba nositi. Vođenje je besplatno.

projekt Kaštelir
Foto: Situacija Velih Ozida 1968. godine (Geoportal)

Prethodno ste imali i predavanje putem Zoom aplikacije o životu na gradinama. Kako je prošlo, je li bilo interesa?

Ovo mi je drugi put da sam se susreo sa Zoom aplikacijom, ali prvi put kao predavač. Očekivao sam manji odaziv s obzirom da sam relativno nepoznat pa sam se iznenadio da je predavanje pratilo četrdesetak osoba.

Projekt Kaštelir, možete li nam reći nešto više o njemu?

Općina Mošćenička Draga koju jako volim jer mi je nona iz Brseča je nedavno ušla kao partner u projektu umjesto Grada Mali Lošinj te je uhodavanje i klimatiziranje na projektne aktivnosti bilo pomalo kaotično, ali smo sve uspješno riješili.

Cilj projekta je turistički valorizirati i približiti laicima gradine kao građevine i posljedično način života u njima uz saznanja koja agronomi, paleobotaničari i krajobrazni arhitekti imaju o paleoflori na području od slovenske i Hrvatske Istre i hrvatskog Primorja.

Projekt Kaštelir okuplja i partnere, a to su Istarska županija, Općina Lanišće, Univerza u Mariboru, Park prirode Učka, Občina Izola, Občina Komen i mnogi drugi. Ono što me najviše usrećuje jest da smo dali izraditi LIDAR skeniranje prostora čitave općine Mošćenička Draga (42 km2). Sada bez potrebe za arheološkim rekognosciranjem znamo gdje su gradine, nekropole, putevi, ali i ostala ruralna infrastruktura skrivena pod šumom. Slabo nastanjena Mošćenička Draga ulaže jako puno u vlastitu kulturnu baštinu i može biti primjer mnogo većim sredinama.

Projekt Kaštelir je pri kraju, stoga planirate li još neke radionice u domeni arheologije u sklopu ovog projekta?

Ne, ovo je bila zadnja od tri radionice u koje sam bio direktno uključen. Prva je bila tradicijska gradnja gdje sam kao član Dragodida (vodeće hrvatske udruge za popularizaciju i očuvanje suhozidanja) učio zainteresirane građane kako se gradi suhozid. To je bilo na Petrebišćima podno Peruna kod Mošćenica, gdje Dragodid vodi već 11.godinu za redom baštinski kamp s ciljem obnove napuštenog pastirskog selišta.

Druga je bila ova na Zoomu koju je covid natjerao u virtualu, a koja se trebala održati kao predavanje na Rašporu u općini Lanišće na Ćićariji. Za taj se prostor nadam kako će se uskoro krenuti ozbiljnije istraživati jer je terra incognita u arheološkom smislu.

projekt Kaštelir
Foto: Baštinski kamp Petrebišća i udruga Dragodid (Mario Zaccaria)

Prijave

Zainteresirani za vođenu turu se mogu prijaviti na: 091/ 8852 422 ili na e-mail adresu zaccaria1m@gmail.com. Facebook event je dostupan na poveznici.

Najnovije

Svijet arheologije – otisci stopala, DNA sekvenca neandertalaca i očuvani sarkofazi

Svijet arheologije uvijek donosi zanimljive vijesti. Prošli put smo spomenuli moguće uništenje aboridžinskih lokaliteta uslijed rudarenja, požare u blizini Mikene te otkriće...

Vučedolska jarebica – uskoro premijera u Vukovaru

Vučedolska jarebica Jedna od najpoznatijih prapovijesnih kultura je zasigurno ona vučedolska. Vučedolska kultura je ime dobila po najpoznatijem, ujedno...

Kako dalje – razmatranja Ministarstva kulture i medija, arheologa te primjeri regulacija u inozemstvu – četvrti dio

Kako dalje? Udruga detektorista Hrvatske, Udruga Balkan Imperium i njihovi članovi te ostali građani koji koriste metal detektore dio...

Korištenje metal detektora i problematika arheoloških nalaza – treći dio

Posljedice U dosadašnjim dijelovima serijala obradili smo popularizaciju, odnosno korištenje metal detektora na arheološkim lokalitetima. U ovom, trećem dijelu...

Korištenje metal detektora na arheološkim lokalitetima – drugi dio

Dosadašnja praksa detektoraša Korištenje metal detektora kao rastući trend, arheološki kontekst, reakcija arheološke struke te zakoni elementi su...