Svijet Svijet arheologije - Aboridžini, požar u Mikeni i otkriće 400 godina starog...

Svijet arheologije – Aboridžini, požar u Mikeni i otkriće 400 godina starog broda

Svijet arheologije uvijek donosi zanimljive vijesti. Neke smo prenijeli prije mjesec dana. Riječ je bila o Džingis-kanovom zimskom kampu u Mongoliji, o skeletu šumskog slona s pronađenim llitičkim alatkama u Njemačkoj te istraživanju vikinškog broda u Norveškoj nakon više od sto godina. Danas donosimo neke druge vijesti iz svijeta arheologije koje su jednako zanimljive.

Rudarenje i ugroženi aboridžinski lokaliteti

arheologije
Foto: Istraživanje jednog od stotinu aboridžinskih lokaliteta s tragovima života starih 15 000 do 20 000 godina (Guardian)

Kako prenosi britanski Guardian, preko stotinu arheoloških lokaliteta u sjeverozapadnoj Australiji mogle bi uništiti rudarske tvrtke prilikom eksploatacija sirovina.

Aboridžinski lokaliteti (sveta mjesta) predmet su uništavanja zadnjih desetljeća stoga ova vijest i nije tako nova. No, povod za skandal svjetskih razmjera je bilo uništenje abrija, odnosno pripećka Juukan Gorge (zapadna Australija) u svibnju. Riječ je o lokalitetu starom 46 000 godina koji nije važan samo za Aboridžine, već Australiju kao kontinent. Ovaj lokalitet je uništila rudarska tvrtka Rio Tinto kako bi došla do kvalitetnijih resursa. Novonastala medijska pozornost (preko 500 članaka) dovela je do zaustavljanja rudarskih aktivnosti na ovom lokalitetu. No, problem nije nestao. Službene isprike, moratorij na trenutačne radove te pozornost parlamenta samo su neki od rezultata. No, Aboridžini se pitaju što će biti kad to prođe?

Kad nestane pozornost javnosti i medija, praksa uništavanja će se nastaviti. U proteklih 10 godina rudarske tvrtke dobile su dopuštenje za rad na preko 450 lokaliteta. S druge strane, domicilno stanovništvo buni se protiv ovih dozvola. I dok je prethodno spomenuti Juukan Gorge bio relativno dobro istražen, većina lokaliteta nije. Stoga, australska javnost ni ne zna što točno gubi. I dalje ostaje problem kako pomiriti interese za napretkom, a pritom očuvati odnosno kvalitetno dokumentirati ugroženu kulturnu baštinu prošlosti.

Požari u blizini Mikene

arheologije
Foto: Požar u blizini mikenskih zidina (Eurokinissi/AFP)

Mikena, jedan od najpoznatijih lokaliteta grčke arheologije je u nedjelju bio pod povećalom javnosti. Naime, požari u neposrednoj blizini lokaliteta alarmirali su sve službe. Požar je izbio u blizini Agamemnonove grobnice te se proširio po lokalitetu, odnosno po suhoj travi i niskoj vegetaciji. Ipak, prema službenim tvrdnjama nije uspio nanijeti štetu muzeju zahvaljujući brzoj reakciji pedesetak vatrogasaca, dva helikoptera i četiri kanadera. Požar je ostavio trag čađi na poznatim Lavljim vratima, ali i u krajoliku. Svi posjetitelji su evakuirani na vrijeme, a lokalitet je već u utorak otvoren za posjete.

arheologije
Foto: Lavlja vrata u Mikeni s tragovima čađi nakon nedjeljnog požara (Greece is)

Uspjeh podvodne arheologije – otkriven 400 godina star brod u Baltičkom moru

Kako prenosi Euronews, finski podvodni arheolozi pronašli su 400 godina star brod u Baltičkom moru. Brod se nalazi na 85 metara dubine te su ga pronašli članovi neprofitne ronilačke organizacije Badewanne koja se bavi istraživanjem i dokumentiranjem brodoloma u Finskoj. Iako su tražili brodolome Prvog i Drugog svjetskog rata, naišli su na jedan mnogo stariji.

Ovaj nizozemski jedrenjak tipa fluit/fluta bio je klasični teretni brod od kasnog 16. do sredine 18. stoljeća. Brodolom je u poprilično dobrom stanju. Vidljiva oštećenja na palubi, jarbolu i pramcu pripisuju se sudaru s ribarskim brodom. S obzirom kako su rijetki primjerci ovog broda sačuvani te kako se rijetko pronalaze brodolomi ovakvog tipa, otkriće ima veliku vrijednost.

Foto: Ronioc neprofitne organizacije Badewanne i pronađeni brodolom (Badewanne)

Prema riječima maritimnog arheologa dr. Niklasa Erikssona (University of Stockholm) ovo je prilika za istražiti brod koji je postavio temelje rane globalizacije. Napravljen ekskluzivno za komercijalne svrhe, ovaj brod je maksimalno iskorištavao prostor, ali i djelotvornost posade. Jeftina izgradnja utjecala je na razvoj nizozemske trgovačke flote odnosno Nizozemske istočnoindijske kompanije.

S obzirom na karakteristike Baltičkog mora poput niskog saliniteta i temperature te apsolutnog mraka, brod je odlično sačuvan. Naime, ovi uvjeti ne omogućuju razvoj (bio)kemijskih i bioloških procesa raspadanja. Najbitnije, nije moguć razvoj brodskog crva koji oštećuje drvenu građu broda.

A 400-year old ship has been found in the Baltic Sea

Subscribe to our channel: https://www.youtube.com/c/euronews?sub_confirmation=1 Watch our LIVE here: https://www.youtube.com/c/euronews/live Subscribe to our…

Najnovije

Svijet arheologije – otisci stopala, DNA sekvenca neandertalaca i očuvani sarkofazi

Svijet arheologije uvijek donosi zanimljive vijesti. Prošli put smo spomenuli moguće uništenje aboridžinskih lokaliteta uslijed rudarenja, požare u blizini Mikene te otkriće...

Vučedolska jarebica – uskoro premijera u Vukovaru

Vučedolska jarebica Jedna od najpoznatijih prapovijesnih kultura je zasigurno ona vučedolska. Vučedolska kultura je ime dobila po najpoznatijem, ujedno...

Kako dalje – razmatranja Ministarstva kulture i medija, arheologa te primjeri regulacija u inozemstvu – četvrti dio

Kako dalje? Udruga detektorista Hrvatske, Udruga Balkan Imperium i njihovi članovi te ostali građani koji koriste metal detektore dio...

Korištenje metal detektora i problematika arheoloških nalaza – treći dio

Posljedice U dosadašnjim dijelovima serijala obradili smo popularizaciju, odnosno korištenje metal detektora na arheološkim lokalitetima. U ovom, trećem dijelu...

Korištenje metal detektora na arheološkim lokalitetima – drugi dio

Dosadašnja praksa detektoraša Korištenje metal detektora kao rastući trend, arheološki kontekst, reakcija arheološke struke te zakoni elementi su...