Prošlo je nekoliko mjeseci od našeg posljednjeg članka u kojem smo izdvojili najnovija arheološka otkrića u prvim mjesecima 2020. godine. Stoga, s kratkim odmakom donosimo vam neke nove spoznaje iz svijeta arheologije.
Otkriven zimski kamp Džingis kana
Carstvo Džingis kana protezalo se od Tihog oceana do Karpatskog planinskog lanca. No Mongoli su u predahu od ratničkih pohoda morali negdje i živjeti. Prema najnovijim rezultatima istraživanja, taj zimski kamp danas se sa sigurnošću pretpostavlja na lokalitetu Avraga u istočnoj Mongoliji.
Prema rezultatima istraživanja objavljenim u časopisu Archaeological Research in Asia, arheološka iskopavanja koja je vodio dr. Jack Fenner s Australskog nacionalnog sveučilišta podupiru povijesne izvore kako je lokalitet Avraga bio jedan od glavnih zimskih kampova (ordū) Džingis kana.
Naime, niz uzoraka prikupljen za radiokarbonsku analizu s centralnog dijela lokaliteta pokazuje intenzivan kontinuitet života u razdoblju Džingis kana (1162. – 1227.), ali i njegova sina odnosno nasljednika Ogotaja. Također, daljnim analizama izotopa utvrdili su kako je prehrana elite i običnog stanovništva bila slična.
Započela su arheološka istraživanja vikinškog broda u Norveškoj
Norvežani dugo vremena nisu istraživali arheološke ostatke vikinških brodova. Točnije, stotinjak godina je prošlo od zadnjih istraživanja. Stoga, ova istraživanja imaju veliki nacionalni, ali i međunarodni značaj.
Brod iz Gjellestada otkriven je uz pomoć georadara 2018. godine. Lokalitet Gjellestad se nalazi na jugoistoku Norveške te se pretpostavlja kako je brod zakopan između 8. i 10. stoljeća. Brod je u prošlosti opljačkan, no arheolozi pretpostavljaju kako nije sve propalo te kako će istraživanjima dobiti nove spoznaje.
Prošle godine arheolozi sa Sveučilišta u Oslu otvorili su probne sonde, dok ove godine planiraju sustavna arheološka istraživanja u trajanju od 5 mjeseci. Probnim istraživanjem prošle godine utvrdili su kako je kobilica broda sačuvana. Nažalost, na uzorcima drveta primjećene su i gljivice koje ubrzano uništavaju drvo. To je ujedno bio i razlog za sustavna arheološka istraživanja.
Istraživanja se provode u tri faze. Cilj je doći do grobne komore koja se vjerojatno nalazi u sredini broda. Privremeni konzervatorski laboratorij bit će postavljen u blizini lokaliteta te će javnost imati priliku posjetiti ova istraživanja.
Prema riječima Knuta Paaschea, istraživača s Norveškog instituta za istraživanje kulturne baštine ovo je iznimno važno istraživanje zato što su dosad poznata samo tri očuvana vikinška broda u Norveškoj. Pretpostavka je kako će ova istraživanja donijeti važne spoznaje ne samo za onodobne brodove već i za povijesno razdoblje.
Kostur šumskog slona iz Schöningena star 300 000 godina
Schöningen, lokalitet poznat po pronalasku koplja starih nekoliko stotina tisuća godina, nedavno je iznjedrio još nalaza važnih za razumijevanje paleolitičkog krajolika. U proteklih desetak godina na ovom lokalitetu pronađeno je desetak ostataka ravnokljovih odnosno šumskih slonova (Palaeoloxodon antiquus). No, zadnji kojeg su pronašli je specifičan.
Arheolozi sa Senckenberg centra za ljudsku evoluciju i paleookoliš pri Sveučilištu u Tübingenu u suradnji s regionalnim uredom za baštinu su po prvi put pronašli skoro kompletan kostur šumskog slona. Riječ je o izvrsno sačuvanom kosturu starije ženke s kljovama dugačkim 2.3 metra koji je pronađen na obali nekadašnjeg jezera. Pretpostavljaju kako je težila oko 6,8 tona te kako je smrt vjerojatno posljedica starosti, a ne rezultat ljudskog lova.
Iako ga nije ulovio, Homo heidelbergensis paleolitika je sigurno iskoristio mrtvo tijelo šumskog slona. Dokaz tomu su pronađene kremene alatke, dvije kosti s umetnutim manjim komadima kremena te tragovi obrade i proizvodnje kremenih alatki. Osim toga, pronađeni su i tragovi stada slonova u obliku otisaka stopala.
Znate li za još koja najnovija arheološka otkrića iz svijeta? Slobodno nam javite u inbox naše Facebook stranice ili na našu e-mail adresu urednistvo@arheopress.hr.
