Članak Najnovija arheološka otkrića iz svijeta - Zimski kamp Džingis-kana, vikinški brod i...

Najnovija arheološka otkrića iz svijeta – Zimski kamp Džingis-kana, vikinški brod i šumski slon

Prošlo je nekoliko mjeseci od našeg posljednjeg članka u kojem smo izdvojili najnovija arheološka otkrića u prvim mjesecima 2020. godine. Stoga, s kratkim odmakom donosimo vam neke nove spoznaje iz svijeta arheologije.

Otkriven zimski kamp Džingis kana

Carstvo Džingis kana protezalo se od Tihog oceana do Karpatskog planinskog lanca. No Mongoli su u predahu od ratničkih pohoda morali negdje i živjeti. Prema najnovijim rezultatima istraživanja, taj zimski kamp danas se sa sigurnošću pretpostavlja na lokalitetu Avraga u istočnoj Mongoliji.

Foto: Džingis kan

Prema rezultatima istraživanja objavljenim u časopisu Archaeological Research in Asia, arheološka iskopavanja koja je vodio dr. Jack Fenner s Australskog nacionalnog sveučilišta podupiru povijesne izvore kako je lokalitet Avraga bio jedan od glavnih zimskih kampova (ordū) Džingis kana.

Naime, niz uzoraka prikupljen za radiokarbonsku analizu s centralnog dijela lokaliteta pokazuje intenzivan kontinuitet života u razdoblju Džingis kana (1162. – 1227.), ali i njegova sina odnosno nasljednika Ogotaja. Također, daljnim analizama izotopa utvrdili su kako je prehrana elite i običnog stanovništva bila slična.

Započela su arheološka istraživanja vikinškog broda u Norveškoj

Norvežani dugo vremena nisu istraživali arheološke ostatke vikinških brodova. Točnije, stotinjak godina je prošlo od zadnjih istraživanja. Stoga, ova istraživanja imaju veliki nacionalni, ali i međunarodni značaj.

Brod iz Gjellestada otkriven je uz pomoć georadara 2018. godine. Lokalitet Gjellestad se nalazi na jugoistoku Norveške te se pretpostavlja kako je brod zakopan između 8. i 10. stoljeća. Brod je u prošlosti opljačkan, no arheolozi pretpostavljaju kako nije sve propalo te kako će istraživanjima dobiti nove spoznaje.

Explore Gjellestad (fly through)

Explore Gjellestad – a fly through of the interactive story: www.gjellestadstory.no The online visualisation is made by Viken County Council, Østfold Univers…

Prošle godine arheolozi sa Sveučilišta u Oslu otvorili su probne sonde, dok ove godine planiraju sustavna arheološka istraživanja u trajanju od 5 mjeseci. Probnim istraživanjem prošle godine utvrdili su kako je kobilica broda sačuvana. Nažalost, na uzorcima drveta primjećene su i gljivice koje ubrzano uništavaju drvo. To je ujedno bio i razlog za sustavna arheološka istraživanja.

Foto: Norveški ministar klime i okoliša Sveinung Rotevatn sudjeluje u arheološkom iskopavanju vikinškog broda nakon više od sto godina (Medievalists.net)

Istraživanja se provode u tri faze. Cilj je doći do grobne komore koja se vjerojatno nalazi u sredini broda. Privremeni konzervatorski laboratorij bit će postavljen u blizini lokaliteta te će javnost imati priliku posjetiti ova istraživanja.

Prema riječima Knuta Paaschea, istraživača s Norveškog instituta za istraživanje kulturne baštine ovo je iznimno važno istraživanje zato što su dosad poznata samo tri očuvana vikinška broda u Norveškoj. Pretpostavka je kako će ova istraživanja donijeti važne spoznaje ne samo za onodobne brodove već i za povijesno razdoblje.

Kostur šumskog slona iz Schöningena star 300 000 godina

Schöningen, lokalitet poznat po pronalasku koplja starih nekoliko stotina tisuća godina, nedavno je iznjedrio još nalaza važnih za razumijevanje paleolitičkog krajolika. U proteklih desetak godina na ovom lokalitetu pronađeno je desetak ostataka ravnokljovih odnosno šumskih slonova (Palaeoloxodon antiquus). No, zadnji kojeg su pronašli je specifičan.

Arheolozi sa Senckenberg centra za ljudsku evoluciju i paleookoliš pri Sveučilištu u Tübingenu u suradnji s regionalnim uredom za baštinu su po prvi put pronašli skoro kompletan kostur šumskog slona. Riječ je o izvrsno sačuvanom kosturu starije ženke s kljovama dugačkim 2.3 metra koji je pronađen na obali nekadašnjeg jezera. Pretpostavljaju kako je težila oko 6,8 tona te kako je smrt vjerojatno posljedica starosti, a ne rezultat ljudskog lova.

Foto: Čišćenje kostiju stopala šumskog slona (Uni Tübingen)

Iako ga nije ulovio, Homo heidelbergensis paleolitika je sigurno iskoristio mrtvo tijelo šumskog slona. Dokaz tomu su pronađene kremene alatke, dvije kosti s umetnutim manjim komadima kremena te tragovi obrade i proizvodnje kremenih alatki. Osim toga, pronađeni su i tragovi stada slonova u obliku otisaka stopala.

Foto: Prikaz nalazišta šumskog slona (Uni Tübingen)

Znate li za još koja najnovija arheološka otkrića iz svijeta? Slobodno nam javite u inbox naše Facebook stranice ili na našu e-mail adresu urednistvo@arheopress.hr.

Najnovije

Svijet arheologije – otisci stopala, DNA sekvenca neandertalaca i očuvani sarkofazi

Svijet arheologije uvijek donosi zanimljive vijesti. Prošli put smo spomenuli moguće uništenje aboridžinskih lokaliteta uslijed rudarenja, požare u blizini Mikene te otkriće...

Vučedolska jarebica – uskoro premijera u Vukovaru

Vučedolska jarebica Jedna od najpoznatijih prapovijesnih kultura je zasigurno ona vučedolska. Vučedolska kultura je ime dobila po najpoznatijem, ujedno...

Kako dalje – razmatranja Ministarstva kulture i medija, arheologa te primjeri regulacija u inozemstvu – četvrti dio

Kako dalje? Udruga detektorista Hrvatske, Udruga Balkan Imperium i njihovi članovi te ostali građani koji koriste metal detektore dio...

Korištenje metal detektora i problematika arheoloških nalaza – treći dio

Posljedice U dosadašnjim dijelovima serijala obradili smo popularizaciju, odnosno korištenje metal detektora na arheološkim lokalitetima. U ovom, trećem dijelu...

Korištenje metal detektora na arheološkim lokalitetima – drugi dio

Dosadašnja praksa detektoraša Korištenje metal detektora kao rastući trend, arheološki kontekst, reakcija arheološke struke te zakoni elementi su...