Članak Rab Archaeological (T)races - arheološka baština kao dio muzeja na otvorenom

Rab Archaeological (T)races – arheološka baština kao dio muzeja na otvorenom

Polazeći od ideje muzeja na otvorenome, razvijen je projekt Rab Archaeological (T)races kojim je in situ prezentirano 30-ak arheoloških lokaliteta.

Od ideje do realizacije projekta Rab Archaeological (T)races

Nositelji projekta Rab Archaeological (T)races su Centar za kulturu Lopar, Pučko otvoreno učilište Rab, Turistička zajednica Općine Lopar te Turistička zajednica Grada Raba.

Ideja projekta je bila stvoriti mrežu arheoloških lokaliteta i povezati ih stazama. Prema riječima Tonke Kavran, nakon godinu i pol dana velikog rada uspjeli su umrežiti značajan dio otoka te su tako na 40 kilometara staza prezentirali tridesetak arheoloških lokaliteta.

Trideset tri lokaliteta i četrdeset kilometara staza

Foto: Facebook stranica Rab Archaeological (T)races

Posebnost prezentiranih lokaliteta je što predstavljaju sva razdoblja rapskoga života – od prapovijesnih pa do recentnih. S obzirom kako velik broj lokacija nije zaštićen niti dovoljno istražen, ovim projektom Rabljani su relativno nepoznatu arheološku baštinu učinili prisutnom u prostoru i vremenu ne samo za turiste već i za domaće stanovništvo. Osim arheološke, ovim putem je prezentirana sakralna i etnografska baština.

Stoga, danas se s rapskom prošlošću možemo upoznati kroz nekoliko pješačkih i biciklističkih staza. Kako bi nam to sve omogućili, morali su urediti i raskrčiti puteve te postaviti info ploče i putokaze.

Realizacija projekta

Koordinatorica Tim projekta je Tonka Kavran, povjesničarka umjetnosti i ravnateljica Centra za kulturu Lopar. Uz koordinatoricu tu su i Katarina Ribarić, ravnateljica Pučkog otvorenog učilišta Rab te Luka Perčinić, voditelj marketinga TZ-a grada Raba.

Financijsku potporu projektu su osigurali Grad Rab, Općina Lopar te Rijeka 2020 d.o.o.

Realizaciji projekta su pripomogli i stručni suradnici poput dr. sc. Ane Konestre s Instituta za arheologiju iz Zagreba, arheologa i kustosa Ranka Starca iz Pomorskog i povijesnog muzeja Hrvatskog primorja Rijeka te europskog partnera Nacionalnog muzeja arheologije u Valetti.

Budućnost u prošlosti

Rapski muzej na otvorenom sa stazama Epario, Capo Fronte te Frux vodi u živopisnu prošlost otoka. Ipak, projekt s ovime nije stao te se uskoro očekuje i aplikacija koja će popratiti ove staze.

Foto: Učilište Rab

Gradonačelnik Raba Nikola Grgurić istaknuo je za Glas Istre kako se tim projektom na otoku vrednuje ono što su ostavili preci, što je bilo djelomično zapušteno kroz vrijeme, a sad je obnovljeno i uređeno te svima dostupno.

Najnovije

Svijet arheologije – otisci stopala, DNA sekvenca neandertalaca i očuvani sarkofazi

Svijet arheologije uvijek donosi zanimljive vijesti. Prošli put smo spomenuli moguće uništenje aboridžinskih lokaliteta uslijed rudarenja, požare u blizini Mikene te otkriće...

Vučedolska jarebica – uskoro premijera u Vukovaru

Vučedolska jarebica Jedna od najpoznatijih prapovijesnih kultura je zasigurno ona vučedolska. Vučedolska kultura je ime dobila po najpoznatijem, ujedno...

Kako dalje – razmatranja Ministarstva kulture i medija, arheologa te primjeri regulacija u inozemstvu – četvrti dio

Kako dalje? Udruga detektorista Hrvatske, Udruga Balkan Imperium i njihovi članovi te ostali građani koji koriste metal detektore dio...

Korištenje metal detektora i problematika arheoloških nalaza – treći dio

Posljedice U dosadašnjim dijelovima serijala obradili smo popularizaciju, odnosno korištenje metal detektora na arheološkim lokalitetima. U ovom, trećem dijelu...

Korištenje metal detektora na arheološkim lokalitetima – drugi dio

Dosadašnja praksa detektoraša Korištenje metal detektora kao rastući trend, arheološki kontekst, reakcija arheološke struke te zakoni elementi su...