Članak Značajna arheološka otkrića u Hrvatskoj u prvoj četvrtini 2020. godine

Značajna arheološka otkrića u Hrvatskoj u prvoj četvrtini 2020. godine

Unatoč kratkoj arheološkoj “sezoni” 2020. godine zbog epidemije CoVid-19 virusa, hrvatska arheologija ipak je uspjela iznjedriti nekoliko zanimljivih otkrića. Od predrimskih i rimskih nekropola, relikvija svetaca do antičkih plovila, sve su ovo izrazito zanimljiva i motivirajuća otkrića za ovu znanstvenu disciplinu.

Osim pregleda otkrića hrvatske arheologije pripremili smo vam i kratak pregled uspjeha svjetske arheologije u ovom članku.

Relikvije u Vodnjanu

U siječnju 2020. godine objavljeni su novi nalazi relikvija u župnoj crkvi Sv. Blaža u Vodnjanu. Crkva u Vodnjanu još je od prije poznata po brojnim relikvijama, a njezin župnik Marijan Jelenić poznat je po svojim istraživanjima relikvija.

Lubanja sv. Huberta,
FOTO: magazin.hrt.hr

Nakon što je započeta rekognicija relikvija još 2017. godine, otvoreni su i dotad neotvoreni sanduci. Tako su u drvenoj kutiji pronašli tri lubanje svetaca od kojih jedna pripada sv. Hubertu, zaštitniku lovaca. Nalaz lubanje sv. Huberta tako predstavlja svjetski raritet po riječima župnika te predlaže izradu posebnog relikvijara za njeno adekvatno čuvanje i prezentaciju, prenosi Večernji List.

Osim relikvija svetaca, nakon otvaranja sarkofaga sv. Kordule pronađeno je i zgužvano platno. Nakon što je poslano u Zagreb na istraživanje, utvrđeno je kako se radi o slikanoj kopiji Torinskog platna u stvarnoj veličini. Naime u svijetu je poznato pedesetak primjera kopija Torinskog platna od kojih je jedan sada poznat i u Hrvatskoj.

Arheološka nagrada Policijskoj upravi varaždinskoj

Tijekom proslave Dana Instituta za arheologiju koji je održan 28. siječnja 2020. godine nagrađene su osobe i institucije koje su svojim radom posebno obilježile i zadužile hrvatsku arheološku baštinu.

Tom prigodom posebna Godišnja nagrada dodijeljena je i PU Varaždinskoj zbog iznimnih napora i vrlo dobre suradnje tijekom provođenja istrage o pljački i teškom oštećenju monumentalne prapovijesne grobnice Gomile u Jalžabetu.

Tumul Jalžabet
Gomila u Jalžabetu, FOTO: Saša Kovačević/Marina Šimek

Istragu pljačke i devastacije Gomile u Jalžabetu vodio je vođa Grupe za organizirani kriminal i korupciju u Službi kriminalističke policije PU VŽ gospodin Saša Vrtarić, koji je uz glasnogovornicu PU varaždinske Marinu Kolarić bio prisutan na dodijeli priznanja. Moramo istaknuti da je dovršetak kriminalističke istrage i pokretanje sudskog postupka u slučajevima zločina nad kulturnom baštinom, ne samo u hrvatskim, već i europskim i svjetskim okvirima rijetkost i veliki uspjeh.

Rimska nekropola i cesta u Zadru

Kako smo već napomenuli u našem ranijem članku, riječ je o lokalitetu na gradilištu budućeg studentskog doma i menze u Zadru.

Prilikom pripremnih radova na gradilištu, arheološkim nadzorom utvrđeni su tragovi rimske nekropole iz 1. stoljeća te rimske ceste. Istraživanja se provode na prostoru nekadašnje staze za trčanje, a neki od grobova pronađeni su već 15 centimetara ispod atletske staze.

Već je iz ranijih istraživanja poznato nekoliko položaja u samome Zadru gdje su se ukapali stanovnici nekadašnjeg rimskog Iadera, stoga je rasprostiranje nekropole u ovom dijelu grada bilo očekivano. Također, uklapa se u praksu pokapanja pokojnika uz cestu.

Paljevinski grobovi su uglavnom u urnama, ali i amforama ako je riječ o djeci. Pronađen je i grob pod tegulama (rimski crijep). Unutar samih grobova, među prilozima, najčešće se nalaze keramički balzamariji, uljanice te razne keramičke posude. Sva zemlja iz urni se prosijava dok kosturni nalazi idu na radiokarbonsku analizu kako bi se utvrdilo razdoblje ukopavanja. Osim radiokarbonske, provest će se i antropološka te DNA analiza.

Novo arheološko nalazište u Poreču

Prilikom radova na rekonstrukciji Gradske rive pronađeno je novo arheološko nalazište u blizini okrugle kule. Lokalitet se nalazi na dubini od 4 metra ispod današnje hodne površine, odnosno 2 metra ispod razine mora, prenosi portal Istria Terra Magica.

Na lokalitetu je tako pronađena kvadratna struktura s različitim ojačanjima za koju se pretpostavlja kako se radi o dijelu srednjovjekovnog fortifikacijskog sustava Poreča. U nižim dijelovima nalazišta otkriveni su slobodni blokovi, vjerojatno izvorno iz rimskog doba sekundarno upotrijebljeni za ojačanje strukture kule. Na samome dnu lokaliteta također je utvrđen kameni blok pretpostavljene rimske produkcije i moguće je kako se nalazi in situ. Za sada je teško utvrditi točno vrijeme gradnje, no pronađeni nalazi lucerni i amfora specifičnih za antičko razdoblje upućuju na taloženje materijala od 1. stoljeća pa sve do kasne antike.

Riva iz 15. stoljeća i antičko plovilo

Daljnjim istraživanjima utvrđeni su i ostaci rive iz 15. stoljeća te tako arheolozi sada imaju konkretne dokaze razvoja porečke rive u njenoj rimskoj, mletačkoj te austrijskoj liniji kako prenosi portal Morski.hr.

prikaz arheološkog nalaza plovila
Ostatci plovila iz rimskog razdoblja, IZVOR: muzejporec.hr

Tijekom arheološkog sondiranja ispred palače Danelon na porečkoj rivi, otkriveni su i ostaci plovila iz rimskog razdoblja. Za sada je pretpostavka kako se radi o plovilu manjih dimenzija izrađenom tehnikom šivanja. Takva vrsta plovila karakteristična je za sjeveroistočni Jadran, odnosno područje Histrije i Liburnije.

Histarski žarni grobovi u Puli

Tijekom arheoloških istraživanja oko same zgrade Arheološkog muzeja Istre pronađeno je pet žarnih grobova u neposrednoj blizini Dvojnih vrata koji se okvirno datiraju u razdoblju između 11. i 2. stoljeća pr. n. e., prenosi Jutarnji.

Ovi ukopi u žare izvedeni su tako da su neke od njih odložene u rupe u zemlji obložene kamenjem, a druge su izravno odložene u tlo te prekrivene kamenim pločama.

Fotografija histarskog žarnog groba u Puli
Žarni grob, FOTO: jutarnji.hr

Kako bi se stekao konkretan uvid u njihov sadržaj izvršit će se CT snimanje urni u pulskoj Općoj bolnici. Detaljni podaci o broju pokojnika i njihovom spolu otkrit će se antropološkim analizama, a očekuje se i provođenje apsolutnog datiranja za određivanje preciznih datuma ukopa.

Novac rimskog cara Klaudija u Preku

Šime Marcelić pronašao je primjerak bakrenog novca cara Klaudija u Preku na predjelu Dvorina. Prema riječima dr. sc. Mate Ilkića s Odjela za arheologiju Sveučilišta u Zadru riječ je o čestom nalazu novca no ovo je prvi takav nalaz na ovom lokalitetu. Na licu novčića utisnut je lik cara okrenut ulijevo s upisanim titulama koje su mu dodijeljene na obodu. Na naličju prikazan je lik rimske božice ratnika, poezije i mudrosti Minerve, prenosi portal ezadar.

Novac cara Klaudija koji je vladao od 41. do 54. godine,
FOTO: ezadar.net.hr

Otok Ugljan je u antici bio dio zadarskog agera, a na predjelu Dvorina bila je smještena rimska villa rustica. Prema nalazima villa rustica je bila u vlasništvu imućnog Rimljanina te je bila opremljena podnim grijanjem i vodovodnim sustavom. Villa je bila ukrašena i mozaikom o čemu svjedoče raznobojni djelići mozaika koji se i danas mjestimično mogu pronaći.

Najnovije

Posjetili smo izložbu “Darovi Zlatka Huzeka u zbirkama Arheološkog muzeja Narona”

Foto: Plakat izložbe (Zrinka Vekić) Izložba Darovi Zlatka Huzeka u zbirkama Arheološkog muzeja Narona je dokaz kako se...

Pogledajte kako izgleda potraga za frankopanskim posjedima

Foto: Alat doniran (Centar gradnje Krk GP Krk) sudionicima projekta U potrazi za frankopanskim posjedima Sudionici projekta U potrazi...

Predavanje i izložba u Arheološkom muzeju Narona

Foto: Facebook event - Arheologija u Neretvi i okolici Arheološki muzej Narona organizira predavanje (8.7.) i izložbu (10.7.).

Otvorene su prijave za osmi međunarodni znanstveni skup Methodology and Archaeometry

Foto: Znanstveni skup Methodology and Archaeometry 2019. Odsjek za arheologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu poziva Vas na...

Rab Archaeological (T)races – arheološka baština kao dio muzeja na otvorenom

Foto: Facebook stranica Rab Archaeological (T)races Polazeći od ideje muzeja na otvorenome, razvijen je projekt Rab Archaeological (T)races...