Članak Značajna arheološka otkrića u svijetu u prvoj četvrtini 2020. godine

Značajna arheološka otkrića u svijetu u prvoj četvrtini 2020. godine

Iako nam je trenutna „sezona“ arheoloških istraživanja bila kraćega vijeka zbog trenutne epidemije bolesti CoVid-19 koja nas je prikovala za svoje domove, arheolozi su unatoč tome na samome početku 2020. godine uspjeli doći do nekih novih zanimljivih otkrića.

Od najstarijeg bunara, preko najstarijeg ljudskog DNK do rekonstrukcije glasa jedne egipatske mumije, i u ovome kratku razdoblju arheologija je iznjedrila zanimljiva otkrića i zaključke. Ovaj put smo za vas izdvojili šest otkrića iz prve četvrtine 2020. godine.

Najstariji bunar u Češkoj

Prilikom gradnje ceste 2018. godine u Češkoj, radnici su naišli na ostatke drvene konstrukcije za koju su arheolozi zaključili kako se najvjerojatnije radi o bunaru starom 7200 godina. Najvjerojatnije je riječ najstarijem bunaru na ovom dijelu Europe! Isti je napravljen od hrasta, a znanstvenici smatraju kako je bunar ostao netaknut zahvaljujući tome što je stoljeća proveo pod vodom.

FOTO: Bunar izrađen od drva hrasta pronađen u Češkoj, Izvor: Smithosnian.org

Očuvano drvo su analizirali znanstvenici, na čelu sa Michalom Rybníček te su rezultati analize pokazali kako je spomenuti hrast posječen oko 5255. god. pr. n. e. Iako su slične konstrukcije iz približno istog razdoblja nađene i u drugim krajevima Europe, ova novootkrivena iz Češke je jedna od rijetkih koja je datirana pomoću dendrokronologije.

Jedno od najvećih iznenađenja je, kako prenosi Smithsonian Magazine, ponovna upotreba građevinskog materijala od neke druge konstrukcije. Dijelovi ove konstrukcije su danas uronjenu u tekućinu koja se sastoji od šećera koji je sličan celulozi u drvu pomoću koje će se struktura očuvati u svojoj izvornoj formi.

Moguća grobnica osnivača Rima

Podno poznatog rimskog foruma, arheolozi su naišli na podzemnu grobnicu i hram sagrađen oko nje iz 6. st. pr. n. e. Stari su Rimljani vjerovali kako je u njoj pokopan mitski osnivač Rima, Romul.

U samome hramu pronađen je zavjetni oltar posvećen Romulu, a grobnica je smještena podno Curia Iulia, kako kaže Alfonsina Russo, upraviteljica Arheološkog parka Colloseum, prenosi Live Science. Također, grobnica je smještena u blizini Lapisa Nigera za kojeg se vjeruje da označava mjesto gdje je Romul ubijen od strane ljubomornih članova rimskoga Senata.

FOTO: Moguće posljednje počivalište mitskoga osnivača Rima, Izvor: Live Science

Romulov grob spominje i rimski povjesničar Marko Terencije Var, a lokalitet je dokumentiran 3D skenerima unatoč činjenici što je spomenuti kameni sarkofag nakon otvaranja ipak prazan.

Najstariji ljudski DNK

Godine 1994. arheolozi su naišli na fosilizirane ljudske ostatke u planini Atapuerca na sjeveru Španjolske. Na kostima su se nazirali tragovi sječenja koje su vrlo vjerojatno nastale uslijed kanibalističkih aktivnosti. Za najočuvaniju kost se smatra kako je stara oko 800 000 godina te dijeli neke sličnosti sa modernim ljudima, ali i neandertalcima i denisovcima.

Znanstvenici su, kako prenosi Live Science, ovom nepoznatome hominimu dali naziv Homo antecessor. Iako izgled spomenute kosti sugerira na mogućnost veza između ove nove vrste sa modernim ljudima, neandertalcima i denisovcima, nova su istraživanja pokazala kako to ipak nije slučaj.

FOTO: Homo antecessor, Izvor: Live Science

Naime, u studiji objavljenoj 1. travnja u časopisu Nature, znanstvenici su sekvencirali proteine iz zubne cakline koja je pripadala H. antecessoru te su nakon uspoređivanja koda sa genetskim podacima s nama “bližim” zubima, tim znanstvenika je zaključio kako je DNA H. antecessora dosta drukčiji od usporednog materijala. To, nadalje, znači kako se ovaj novi primjerak iz roda Homo ipak ne može smjestiti na istu granu evolucijskog stabla kojoj pripada moderni čovjek, neandertalci i denisovci.

Ponovno pokrenuta debata oko ukopa neandertalaca

Istraživanje pećine Shanidar, iz koje potječe gornji dio skeleta odrasle jedinke neandertalca ponovno je pokrenulo desetljećima staru debatu o tome jesu li neandertalci namjerno pokapali svoje mrtve. U veljači ove godine, u časopisu Antiquity su izašli neki rezultati koji se dotiču ukapanja, odnosno, postavilo se pitanje je li riječ o namjerno iskopanoj raci u koju je položena individua.

Na tom je lokalitetu, istraživanom od 1951. do 1960. godine pronađeno 10 drugih jedinki neandertalaca, uključujući polovični ostatak poznat kao „grob sa cvijećem“. Pokojni arheolog Ralph Solecki, koji je vodio ranija istraživanja, zaključio je kako je polen iz navodnoga groba, zajedno sa cvijećem preko tijela pokojnika, bio tu u pogrebne svrhe, prenosi Science News.

FOTO: Pećina Shanidar, Izvor: Science News

Nedavno otkrivena jedinka neandertalca, Shanidar Z, leži pored groba sa cvijećem što možda dalje upućuje na Soleckijevu tezu kako su neandertalci ukapali mrtve te kako ista pećina ima jedan ili više kamenodobni ukop. Jedna od autorica, Emmy Pomeroy sa Sveučilišta u Cambridgeu spominje kako su sada poprilično uvjereni kako su neki od individua iz Shanidara namjerno ukopani.

Daljnja istraživanja bi trebala pokazati koja je vrsta cvijeća bili položena u tzv. “grob sa cvijećem” i jesu li ona namjerno položena ili je pak riječ o aktivnosti glodavaca, a ne ožalošćenih neandertalaca.

Rekonstrukcija glasa tri tisuće godina stare mumije

Uredništvo arheopress.hr je već prenijelo vijest o mogućoj rekonstrukciji glasa tri tisuće godina stare mumije, naravno ukoliko bi se ona sada ustala iz mrtvih.

Uz pomoć CT slike, odnosno računalne tomografije, znanstvenici su pratili točan oblik glasnica egipatskog svećenika Nesyamuna. Kad su ga priključili umjetnome larniksu, odnosno grkljanu, 3D model mumijinih glasnica proizveo je zvuk koji zvuči kao nešto između engleskih riječi „bed“ i „bad“. Proizvedeni zvuk možete čuti na SoundCloud profilu portala Science News.

CT scan of mummy of Nesyamun at Leeds Teaching Hospitals
Foto: Leeds Teaching Hospitals/Leeds Museums and Galleries

Primjena ove tehnologije bi svakako mogla u neku ruku upotpuniti i obogatiti muzejske izložbe. Isto tako, mogao bi se dobiti i uvid u akustiku arhitekture, odnosno hrama u Karnaku u kojoj je Nesyamun djelovao. Prema riječima egiptologinje Joann Fletcher sa Sveučilišta u Yorku, upravo pomoću zvuka ovoga egipatskoga svećenika se možemo vratiti u vrijeme kada je isti djelovao kako bi mogli bolje interpretirati i sam krajolik.

Datiranje stijenske umjetnosti uz pomoć osa

Gnijezda osa kopačica su standardna pojava u kamenim skloništima te nakon napuštanja mogu preživjeti do desetak tisuća godina. Kako bi datirali slikarije, znanstvenici sa Sveučilišta u Melbournu i ANSTO organizacije (Australian Nuclear Science and Technology Organisation) upotrijebili su upravo gnijezda ovih osa.

FOTO: Gwion stil aboridžinske umjetnosti, Izvor: Science News

Naime, kako stijenske slikarije nemaju dovoljno organskog materijala za radiokarbonske analize, spomenuta gnijezda su znanstvenom timu pružila uspješnu alternativu. Ose kopačice svoja gnijezda grade od zemlje. S druge strane, kako prenosi Science Advances, australska zemlja je puna ugljena pogodnog za uzimanje uzoraka zbog čestih požara. Cijeli članak možete pročitati i na našim stranicama.

Najnovije

Svijet arheologije – otisci stopala, DNA sekvenca neandertalaca i očuvani sarkofazi

Svijet arheologije uvijek donosi zanimljive vijesti. Prošli put smo spomenuli moguće uništenje aboridžinskih lokaliteta uslijed rudarenja, požare u blizini Mikene te otkriće...

Vučedolska jarebica – uskoro premijera u Vukovaru

Vučedolska jarebica Jedna od najpoznatijih prapovijesnih kultura je zasigurno ona vučedolska. Vučedolska kultura je ime dobila po najpoznatijem, ujedno...

Kako dalje – razmatranja Ministarstva kulture i medija, arheologa te primjeri regulacija u inozemstvu – četvrti dio

Kako dalje? Udruga detektorista Hrvatske, Udruga Balkan Imperium i njihovi članovi te ostali građani koji koriste metal detektore dio...

Korištenje metal detektora i problematika arheoloških nalaza – treći dio

Posljedice U dosadašnjim dijelovima serijala obradili smo popularizaciju, odnosno korištenje metal detektora na arheološkim lokalitetima. U ovom, trećem dijelu...

Korištenje metal detektora na arheološkim lokalitetima – drugi dio

Dosadašnja praksa detektoraša Korištenje metal detektora kao rastući trend, arheološki kontekst, reakcija arheološke struke te zakoni elementi su...