Tehnologija CT snimke lubanje fosila "Little Foot" omogućuju nove spoznaje o australopitecima

CT snimke lubanje fosila “Little Foot” omogućuju nove spoznaje o australopitecima

Lubanja australopiteka Little Foot
Lubanja specimena “Little Foot”, FOTO: sciencemag.org

Pomoću novih CT snimaka lubanje hominina nazvanog Little Foot dobiveni su novi uvidi o životu australopiteka koji su živjeli prije više od 3 milijuna godina.

Istraživanje, objavljeno u Scientific Reports, provedeno je od strane Sterkfontein tima istraživača sa sveučilišta Wits, pod vodstvom dr. Amélie Beaudet.

“Little Foot” je naziv za fosilizirane ostatke australopiteka pronađenog u špilji Sterkfontein u Južnoafričkoj Republici. Pretpostavljena starost jedinke je oko 3.67 milijuna godina te ujedno predstavlja i najočuvaniji primjerak prvog vratnog kralješka odraslog australopiteka.

Izražena prilagodba života na drveću

Prvi vratni kralježak, poznat i pod nazivom atlas, ima niz važnih uloga u biologiji kralježnjaka. Oblik atlasa određuje opseg mobilnost glave ali ima i bitnu ulogu u krvnoj opskrbi mozga. Ovisno o dimenzijama kralježničkih arterija, koje prolazeći preko atlasa dolaze do unutrašnjosti lubanje, moguće je odrediti protok krvi u mozgu.

Atlas Little Foot
Usporedba očuvanih atlasa, FOTO: www.wits.ac.za

Autori rada su usporedili atlas ove jedinke australopiteka sa očuvanim atlasima drugih fosilnih ostataka iz južne i istočne Afrike te sa atlasima modernih ljudi i čimpanzi. Na temelju te usporedbe zaključili su kako Little Foot ima znatno drugačiju mobilnost glave od nas. Dimenzije i morfološke karakteristike atlasa ove jedinke, a samim time i mobilnost glave jako su slični modernim čimpanzama.

Navedene sličnosti sa čimpanzama autori smatraju dokazom o izrazitoj arborealnosti ove vrste australopiteka. Zanmiljiva je činjenica kako je primjerak australopiteka koji je oko milijun godina mlađi od “Little Foota” moguće dijelom izgubio tu prilagodbu na život u drveću i više vremena provodio na tlu.

Nizak kapacitet mozga

Kako je lubanja Little Foota izrazito očuvana, znanstvenici su mogli i dobiti estimaciju protoka krvi kroz kralježnu arteriju prema mozgu. Smatraju kako je protok krvi, a samim time i utilizacija glukoze od strane mozga, također slična čimpanzama. Naime čimpanze imaju oko tri puta manji protok krvi prema mozgu od modernih ljudi.

Nizak protok krvi u mozak može se objasniti sa njegovim relativno malim kapacitetom od oko 408 cm3. Osim kapaciteta moguć uzrok niskog uloga energije u mozak može biti i niža kvaliteta prehrane sa manjkom hrane životinjskog podrijetla. Konačno, moguće je i kako razvoj uspravnog hoda zahtjeva veliku potrošnju energije.

Najnovije

Posjetili smo izložbu “Darovi Zlatka Huzeka u zbirkama Arheološkog muzeja Narona”

Foto: Plakat izložbe (Zrinka Vekić) Izložba Darovi Zlatka Huzeka u zbirkama Arheološkog muzeja Narona je dokaz kako se...

Pogledajte kako izgleda potraga za frankopanskim posjedima

Foto: Alat doniran (Centar gradnje Krk GP Krk) sudionicima projekta U potrazi za frankopanskim posjedima Sudionici projekta U potrazi...

Predavanje i izložba u Arheološkom muzeju Narona

Foto: Facebook event - Arheologija u Neretvi i okolici Arheološki muzej Narona organizira predavanje (8.7.) i izložbu (10.7.).

Otvorene su prijave za osmi međunarodni znanstveni skup Methodology and Archaeometry

Foto: Znanstveni skup Methodology and Archaeometry 2019. Odsjek za arheologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu poziva Vas na...

Rab Archaeological (T)races – arheološka baština kao dio muzeja na otvorenom

Foto: Facebook stranica Rab Archaeological (T)races Polazeći od ideje muzeja na otvorenome, razvijen je projekt Rab Archaeological (T)races...