Svijet Genetička prošlost mediteranskih otoka

Genetička prošlost mediteranskih otoka

Slika arheološkog istraživanja groba
Individua s najvećim udjelom sjevernoafričkog nasljeđa na otoku Sardiniji,
FOTOGRAFIJA: David Caramelli

Novo istraživanje genetičke prošlosti otoka Sicilije, Sardinije i Baleara provedeno je od strane internacionalnog tima znanstvenika Sveučilišta u Beču, Sveučilišta Harvard i Sveučilišta u Firenci. Istraživanje je provedeno na temelju 66 uzoraka individua iz različitih vremenskih perioda. Rezultati ovog istraživanja omogućuju uvid u smjer migracija iz Afrike, Azije i Europe Mediteranom te njihov međusobni kronološki odnos.

Najstarije individue Balearskih otoka, datacije oko 2400 god. pr. n. e., sadrže gene podrijetla stepskih populacija Pirenejskog poluotoka, iako dvije kasnije individue imaju znatno manje gena stepskog podrijetla. Individue sa Sicilije pokazuju kako se dolazak gena stepskih populacija odvio negdje oko 2200 god. pr. n. e. i to iz smjera Pirenejskog poluotoka. Također je utvrđeno kako se prisutnost gena populacije indoiranskog podrijetla može pratiti od oko sredine 2. tisućljeća pr. n. e. što bi odgovaralo razdoblju mikenske trgovačke ekspanzije Mediteranom.

Povremene migracije iz sjeverne Afrike

Populacija Sardinije većim dijelom pokazuje podrijetlo od autohtonog neolitičkog stanovništva sve do kraja brončanog doba. Zanimljiva je jedna individua iz sredine 3. tisućljeća pr. n. e. koja pokazuje veću proporciju gena sjevernoafričkog podrijetla. Slična prisutnost sjevernoafričkog gena također je potvrđena na Pirenejskom poluotoku kod individue slične datacije iz 3. tisućljeća pr. n. e. te individue iz 2. tisućljeća. pr. n. e. Uzimajući u obzir datacije tih individua može se zaključiti o aktivnim migracijama iz sjeverne Afrike u južnu Europu i prije razvoja snažnih pomorskih civilizacija istočnog Mediterana. Snažne imigracije na Sardiniju započinju u 1. tisućljeću. pr. n. e. što je vidljivo u genetičkom uzorku modernog stanovništva čije neolitičko naslijeđe ne prelazi 56-62%.

Najveća zanimljivost ovog istraživanja je dodatni uvid u generalni smjer migracija stepskih populacija Europom. Iako im je podrijetlo iz istočne Europe, preciznije prostora sjeverno od Crnog mora i Kaspijskog jezera, njihov je dolazak na neke mediteranske otoke, barem dijelom, došao sa zapada iz smjera Pirenejskog poluotoka.

Najnovije

Posjetili smo izložbu “Darovi Zlatka Huzeka u zbirkama Arheološkog muzeja Narona”

Foto: Plakat izložbe (Zrinka Vekić) Izložba Darovi Zlatka Huzeka u zbirkama Arheološkog muzeja Narona je dokaz kako se...

Pogledajte kako izgleda potraga za frankopanskim posjedima

Foto: Alat doniran (Centar gradnje Krk GP Krk) sudionicima projekta U potrazi za frankopanskim posjedima Sudionici projekta U potrazi...

Predavanje i izložba u Arheološkom muzeju Narona

Foto: Facebook event - Arheologija u Neretvi i okolici Arheološki muzej Narona organizira predavanje (8.7.) i izložbu (10.7.).

Otvorene su prijave za osmi međunarodni znanstveni skup Methodology and Archaeometry

Foto: Znanstveni skup Methodology and Archaeometry 2019. Odsjek za arheologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu poziva Vas na...

Rab Archaeological (T)races – arheološka baština kao dio muzeja na otvorenom

Foto: Facebook stranica Rab Archaeological (T)races Polazeći od ideje muzeja na otvorenome, razvijen je projekt Rab Archaeological (T)races...