Članak Žene u arheologiji

Žene u arheologiji

Od 1909. godine, svakoga 8. ožujka obilježavamo Međunarodni dan žena. Naime, na spomenuti datum žene koje su radile u jednoj tvornici odjeće i tekstila u New Yorku su zahtijevale bolje uvjete rada. Zahtjevi su se nastavili i idućih godina sve do 1908. godine kada je u tvornici izbio požar u kojem su stradale, naravno, žene. U njihovo sjećanje, 8. ožujka 1909. godine obilježen je prvi Dan žena.

Kako bi obilježili ovaj dan, uredništvo arheopress.hr se odlučilo prisjetiti heroina hrvatske, ali i svjetske arheologije.

Od porijekla do metoda

Među prvima je svakako Kathleen Kenyon (1906. – 1978.), arheologinja koja je od malih nogu upoznata sa svijetom arheologije s obzirom kako je njen otac bio ravnatelj Britanskog muzeja, a kasnije i voditelj Britanske škole arheologije u Jeruzalemu, funkciju koju je ujedno i sama Kathleen kasnije obnašala. Kenyon ćemo možda najbolje pamtiti po razvoju metode istraživanja znane pod imenom „Wheeler – Kenyon metoda“ pomoću koje se lakše prate i razumiju zemljini slojevi.

Među najzvučnijim imenima svjetski poznatih arheologinja je svakako Mary Leakey (1913. – 1996.). Leakey, zapravo paleontropologinja, svijet je zadužila svojim otkrićima u sferama arheologije i antropologije kroz suradnju sa svojim mužem Louisom Leaky na afričkome kontinentu. Upravo su njihovi pronalasci, uključujući lubanje više hominida (Proconsul africanus, Australopithecus boisei, Homo habilis) pridonijeli priči o porijeklu ljudske vrste.

„Boginje i bogovi stare Europe“, „Jezik boginje“ i „Civilizacija boginje“ su samo neki od naslova autorice teze o neolitičkim i brončanodobnim kulturama, kao i Kurganskoj hipotezi o domovini Praindoeuropljena. Riječ je, dakako, o Mariji Gimbutas, litvansko – američkoj arheologinji i antropologinji koja je svoja zapažanja iznijela na temelju etnografskih ekspedicija gdje je bilježila folklor te litvanska vjerovanja i rituale vezane uz smrt.

Dama, ministrica i konzervatorica

U isto vrijeme kada su spomenute arheologinje živjele i djelovale, ni na našim prostorima nije nedostajalo ovakvih žena. Svakako ne smijemo zaboraviti na jednu od naših „najsvestranijih“ arheologinja – Vesnu Girardi-Jurkić (1944. – 2012.). Osim što je bila ravnateljica Arheološkog muzeja Istre, urednica časopisa Histria Archeologica, ministrica prosvjete, kulture i sporta te predstavnica Republike Hrvatske pri UNESCO-u, Vesnu Girardi-Jurkić ćemo svakako pamtiti po radu na nekropoli na Prevlaci Burla kod Medulina, Nezakciju, ali i na restauraciji i rekonstrukciji pulskog Amfiteatra. Konačno, neizbježno je istaknuti njezin doprinos ka uključivanju kulturne baštine u turizam.

Također, kada se dotičemo hrvatskih arheologinja, svakako moramo spomenuti i Danicu Pinterović (1897. – 1985.), kustosica i ravnateljica Muzeja Slavonije, a kasnije i viša znanstvena savjetnica u Zavodu za znanstveni rad JAZU u Osijeku. Osobito je proučavala antičko razdoblje Murse i Donje Panonije, a ujedno je zaslužna i za ponovno pokretanje Osječkog zbornika. Neizbježno je i spomenuti kako je dobila Nagradu za životno djelo 1978. godine.

Ovaj ćemo članak završiti sa neizbježnom Ksenijom Vinski-Gasparini (1919. – 1995.) kojoj je nedavno u Arheološkome muzeju u Zagrebu bila posvećena izložba. I to s pravom! Naime, ova „Dama hrvatske arheologije“, kako je glasilo ime spomenute izložbe, zadužila je hrvatsku arheologiju svojom tipološko-kronološko shemom za kasno brončano i starije željezno doba na području sjeverne Hrvatske. Također je bila voditeljica Odjela prapovijesne arheologije, ali i značajnih arheoloških lokaliteta na području sjeverne Hrvatske, uključujući Jalžabet, Beli Manastir, Vukovar i Zagreb.

Najnovije

Svijet arheologije – otisci stopala, DNA sekvenca neandertalaca i očuvani sarkofazi

Svijet arheologije uvijek donosi zanimljive vijesti. Prošli put smo spomenuli moguće uništenje aboridžinskih lokaliteta uslijed rudarenja, požare u blizini Mikene te otkriće...

Vučedolska jarebica – uskoro premijera u Vukovaru

Vučedolska jarebica Jedna od najpoznatijih prapovijesnih kultura je zasigurno ona vučedolska. Vučedolska kultura je ime dobila po najpoznatijem, ujedno...

Kako dalje – razmatranja Ministarstva kulture i medija, arheologa te primjeri regulacija u inozemstvu – četvrti dio

Kako dalje? Udruga detektorista Hrvatske, Udruga Balkan Imperium i njihovi članovi te ostali građani koji koriste metal detektore dio...

Korištenje metal detektora i problematika arheoloških nalaza – treći dio

Posljedice U dosadašnjim dijelovima serijala obradili smo popularizaciju, odnosno korištenje metal detektora na arheološkim lokalitetima. U ovom, trećem dijelu...

Korištenje metal detektora na arheološkim lokalitetima – drugi dio

Dosadašnja praksa detektoraša Korištenje metal detektora kao rastući trend, arheološki kontekst, reakcija arheološke struke te zakoni elementi su...