Tehnologija Kako su arheolozi datirali aboridžinsku stijensku umjetnost uz pomoć osa?

Kako su arheolozi datirali aboridžinsku stijensku umjetnost uz pomoć osa?

Gnijezda osa kopačica su standardna pojava u kamenim skloništima te nakon napuštanja mogu preživjeti do desetak tisuća godina. Kako bi datirali slikarije, znanstvenici sa Sveučilišta u Melbournu i ANSTO organizacije (Australian Nuclear Science and Technology Organisation) upotrijebili su upravo gnijezda ovih osa.

Od gnijezda do datacije

Naime, kako stijenske slikarije nemaju dovoljno organskog materijala za radiokarbonske analize, spomenuta gnijezda su znanstvenom timu pružila uspješnu alternativu. Ose kopačice svoja gnijezda grade od zemlje. S druge strane, kako prenosi Science Advances, australska zemlja je puna ugljena pogodnog za uzimanje uzoraka. Stijenske slikarije ne sadrže dovoljno organskog materijala za radiokarbonske analize, stoga uzorci gnijezda pružaju uspješnu alternativu. Ose kopačice grade svoja gnijezda od zemlje, a australska zemlja je puna ugljena pogodnog za uzorak databilnog ugljika zbog čestih požara.

Horizontalna stratigrafija

Isprepletanjem slikarija sa starijim i mlađim gnijezdima razvila se tzv. horizontalna stratigrafija. Slikarija ispod gnijezda mora bit starija od samog gnijezda i skladno tome slikarija preko ostataka starijeg gnijezda mora biti mlađa.

Stoga, datirajući preko stotinjak uzoraka gnijezda uspostavljen je uski vremenski raspon nastanka Gwion stila aboridžinske umjetnosti prije 12 000 godina.

Najnovije

Svijet arheologije – otisci stopala, DNA sekvenca neandertalaca i očuvani sarkofazi

Svijet arheologije uvijek donosi zanimljive vijesti. Prošli put smo spomenuli moguće uništenje aboridžinskih lokaliteta uslijed rudarenja, požare u blizini Mikene te otkriće...

Vučedolska jarebica – uskoro premijera u Vukovaru

Vučedolska jarebica Jedna od najpoznatijih prapovijesnih kultura je zasigurno ona vučedolska. Vučedolska kultura je ime dobila po najpoznatijem, ujedno...

Kako dalje – razmatranja Ministarstva kulture i medija, arheologa te primjeri regulacija u inozemstvu – četvrti dio

Kako dalje? Udruga detektorista Hrvatske, Udruga Balkan Imperium i njihovi članovi te ostali građani koji koriste metal detektore dio...

Korištenje metal detektora i problematika arheoloških nalaza – treći dio

Posljedice U dosadašnjim dijelovima serijala obradili smo popularizaciju, odnosno korištenje metal detektora na arheološkim lokalitetima. U ovom, trećem dijelu...

Korištenje metal detektora na arheološkim lokalitetima – drugi dio

Dosadašnja praksa detektoraša Korištenje metal detektora kao rastući trend, arheološki kontekst, reakcija arheološke struke te zakoni elementi su...