Događanja Institut za arheologiju po prvi puta dodijelio godišnju nagradu policijskoj upravi

Institut za arheologiju po prvi puta dodijelio godišnju nagradu policijskoj upravi

  • Tumul Jalžabet
    Gomila u Jalžabetu, FOTO: Saša Kovačević/Marina Šimek

Tijekom proslave Dana Instituta za arheologiju koji je održan 28. siječnja 2020. u prostorima Instituta za arheologiju u Zagrebu nagrađene su osobe i institucije koje su svojim radom posebno obilježile i zadužile ne samo Institut za arheologiju, već i hrvatsku arheološku baštinu.

Godišnja nagrada Instituta za arheologiju dodijeljena PU Varaždinskoj

Tom prigodom posebna Godišnja nagrada je dodijeljena i PU Varaždinskoj zbog iznimnih napora i vrlo dobre suradnje tijekom provođenja istrage o počinjenju jednog od najgorih vandalizama nad kulturnom baštinom u mirnodopsko vrijeme – pljačku i teško oštećenje monumentalne prapovijesne grobnice Gomile u Jalžabetu. Nagradu je u ime PU varaždinske preuzeo njen načelnik, gospodin Predrag Benčić. Napomenimo kako je ovo  ujedno i prvi put kako su arheolozi dodijelili nagradu jednoj policijskoj upravi.

  • FOTO: Institut za arheologiju

Podsjetimo, godine 2016. ekipa Instituta za arheologiju je počela čistiti ovu monumentalnu prapovijesnu grobnicu kako bi arheološka istraživanja integrirali u Iron Age Danube projekt u kojem sudjeluje pet europskih zemalja. U rujnu 2017. prilikom istraživanja ove monumentalne grobnice shvatili su kako je ista opljačkana. Naime, s vrha grobnice iskopan je centralni rov koji je dosegao dubinu od 8 metara u podnožju humka. Nakon toga pljačkaši su počeli kopati u raznim smjerovima teško oštetivši monumentalnu grobnicu. Osim što su oštetili i nepovratno uništili arheološki lokalitet, svojim činom su ujedno ugrozili arheologe koji rade na terenu te posjetitelje lokaliteta.

Istragu pljačke i devastacije Gomile u Jalžabetu vodio je vođa Grupe za organizirani kriminal i korupciju u Službi kriminalističke policije PU VŽ gospodin Saša Vrtarić, koji je uz glasnogovornicu PU varaždinske Marinu Kolarić bio prisutan na dodijeli priznanja. Moramo istaknuti da je dovršetak kriminalističke istrage i pokretanje sudskog postupka u slučajevima zločina nad kulturnom baštinom, ne samo u hrvatskim, već i europskim i svjetskim okvirima rijetkost i veliki uspjeh.

Kulturna baština kao neobnovljivi resurs koji je u sve većoj mjeri izložen uništavanju

Dan Instituta za arheologiju je ujedno bio i dobra prilika da se jasno i glasno izgovori više o kulturnoj i prije svega, arheološkoj baštini. Radi se o dragocjenom, neobnovljivom resursu koji je, nažalost, u sve većoj mjeri izložen uništavanju.

U trenutku kada se otkrije kako je usred velikog europskog projekta koji se bavi ne samo istraživanjem, već upravo održivim razvojem i turističkom prezentacijom najznačajnijih arheoloških lokaliteta toga tipa u srednjoj Europi arheološki krajolik svjetskog kalibra poput hrvatskog Jalžabeta sa slavnom Gomilom, brutalno i teško oštećen tijekom pljačke, onda se mora govoriti ne samo o uništenju i devastaciji, već i o teroru.

Ta vrsta terorizma u našem društvu prolazi još uvijek u pravilu nekako ispod radara. No, ako takvo divljanje stavimo ne samo u kontekst znanosti o prošlosti, već u kontekst razvoja kulturnog turizma, posebice u kontinentalnoj Hrvatskoj, onda je jasno da se slučajevi poput devastacije i pljačke Gomile u Jalžabetu, malo razlikuju od, primjerice namjernog izazivanja niza požara usred turističke sezone na Jadranu. Reklo bi se, i s mnogo težim posljedicama.

Naime obala i zaleđe se mogu ponovno pošumiti, ali neispričane arheološke  priče i nepoznati konteksti – naši preci i njihovi životi – postaju nepovratno izgubljeni. Sa svakim devastiranim arheološkim spomenikom ili lokalitetom određeni kraj postaje siromašniji, a njegove šanse za turistički i gospodarski razvoj manje. Zato mislim da s pravom trebamo govoriti o teroru, smatra dr. sc. Saša Kovačević, ujedno i voditelj arheoloških istraživanja na Gomili u Jalžabetu.

Zbog toga, na temelju jednoglasne odluke Znanstvenog vijeća Instituta za arheologiju svoju Godišnju nagradu Instituta je dodijelio PU Varaždinskoj zbog iznimnih napora i vrlo dobre suradnje, posebice sa Službom kriminalističke policije, tijekom provođenja istrage o počinjenju jednog od najgorih zločina nad kulturnom baštinom u mirnodopsko vrijeme, pljačku i teško oštećenje monumentalne prapovijesne grobnice Gomile u Jalžabetu, jednog od najvećih spomenika te vrste u Europi.

Ostala događanja povodom Dana Instituta za arheologiju

Prilikom proslave Dana Instituta za arheologiju dodijeljena je i Godišnja nagrada Josipu Lozuku, višem kustosu Arheološkog odjela Muzeja Brodskog Posavlja zbog dugogodišnje suradnje sa Institutom za arheologiju.

Dan Instituta za arheologiju bio je popraćen i prigodnom prodajom publikacija Instituta za arheologiju te radionicama i predavanjima.

Predavanje Krugovi u žitu: sedam tisućljeća u krajoliku održali su dr. sc. Bartul Šiljeg i Hrvoje Kalafatić. Riječ je o neolitičkim (sopotskim) naseljima okruženim opkopima koji su predmet daljinskih istraživanja iz zrakoplova i pomoću dronova, ali i pomoću satelitskih i avionskih vertikalnih snimaka. Nalaze se u Slavoniji, a njihovo postojanje potvrđeno je i terenskim pregledom koji sugerira kako se radi o višeslojnim i dugotrajnim naseljima koja se mogu datirati u 5. tisućljeće pr. Kr.

Radionica Rimski vojni logori bila je ujedno početak učeničkog projekta u kojemu sudjeluju učenici Ženske opće gimnazije Družbe sestara milosrdnica u suradnji sa Institutom za arheologiju. Jedan od ciljeva projekta je stvoriti drvenu maketu logora koja će imati bilingvalni opis (latinski i hrvatski) strukture vojnog logora.

Najnovije

Svijet arheologije – otisci stopala, DNA sekvenca neandertalaca i očuvani sarkofazi

Svijet arheologije uvijek donosi zanimljive vijesti. Prošli put smo spomenuli moguće uništenje aboridžinskih lokaliteta uslijed rudarenja, požare u blizini Mikene te otkriće...

Vučedolska jarebica – uskoro premijera u Vukovaru

Vučedolska jarebica Jedna od najpoznatijih prapovijesnih kultura je zasigurno ona vučedolska. Vučedolska kultura je ime dobila po najpoznatijem, ujedno...

Kako dalje – razmatranja Ministarstva kulture i medija, arheologa te primjeri regulacija u inozemstvu – četvrti dio

Kako dalje? Udruga detektorista Hrvatske, Udruga Balkan Imperium i njihovi članovi te ostali građani koji koriste metal detektore dio...

Korištenje metal detektora i problematika arheoloških nalaza – treći dio

Posljedice U dosadašnjim dijelovima serijala obradili smo popularizaciju, odnosno korištenje metal detektora na arheološkim lokalitetima. U ovom, trećem dijelu...

Korištenje metal detektora na arheološkim lokalitetima – drugi dio

Dosadašnja praksa detektoraša Korištenje metal detektora kao rastući trend, arheološki kontekst, reakcija arheološke struke te zakoni elementi su...