Članak Najznačajnija dostignuća arheologije 2019. godine (drugi dio)

Najznačajnija dostignuća arheologije 2019. godine (drugi dio)

U prvome serijalu o najznačajnijim dostignućima arheologije u svijetu u 2019. godini, među najzanimljivijim otkrićima spomenuli smo 30 drvenih oslikanih sarkofaga pronađenih na lokalitetu El-Assasif u Egiptu, ranobrončanodobni „izgubljeni“ grad u Izraelu u kojem je vjerojatno moglo živjeti oko 6000 ljudi, mač zaboden u kamen pronađen iz rijeke Vrbas, moguća nova vrsta iz roda Homo otkriven na Filipinima te pronalazak bočica pomoću kojih su se vjerojatno hranila djeca.

U ovome ćemo članku predstaviti ostalih pet nalaza koje smo izdvojili među važnijima u prošloj, 2019. godini.

Industrijska zona u Egiptu

U tzv. Dolini majmuna, smještenoj u blizini samog Luxora, arheolozi su pod vodstvom Zahi Hawassa pronašli čak 30 radionica i spremišta, kao i peći te bazen koji je najvjerojatnije služio kao spremište za vodu za radnike, kako to izvještava portal Archaeology.org.

Jedna od radionica u kojima su bili smješteni radnici za izradu i ukrašavanje grobnica, Izvor: Voa News

Izuzev drugih pokretnih nalaza, kao što su prsten, perle i zlatni predmeti kojima su se ukrašavali sarkofazi, svakako valja naglasiti i otkriće alata i grobnica u Istočnoj dolini koje su se izrađivale upravo tim pronađenim alatom.

Freska gladijatora iz Pompeja

Vjerojatno jedan od najbolje sačuvanih, ali sigurno i najdulje istraživanih gradova uopće su, dakako, rimski Pompeji koji su nam ove godine iznjedrili impozantnu fresku gladijatora.

Scena zapravo prikazuje dvoje gladijatora i to u njihovom posljednjem aktu gdje jedan moli za milost dok drugi čeka na odobrenje hoće li mu sačuvati život ili ne. Spomenuta freska je pronađena na zidu zgrade za koju se pretpostavlja kako se radi ili o taverni ili bordelu, prenosi Smithsonian.

Otkriće freske gladijatora u Pompejima, Izvor: phys.org

Prema riječima upravitelja Arheološkog parka Pompeii, Massima Osanna, sama zgrada je smještena u blizini baraka u kojima su bili smješteni gladijatori, a na njoj su vidljivi dva tipa ovih poznatih rimskih „zabavljača“ – murmillo, koji nosi kratki mač te zakrivljeni štit i thraex koji je prikazan sa porpilično ozbiljnim ozljedama te palcem u zraku kojim moli za milost.

Također, nemojmo zaboraviti kako su arheolozi i 2018. godine pronašli fresku koja prikazuje scenu Lede, majke Apolona i Artemide, i Zeusa koji joj se ukazao u obliku labuda.

Nove Nazca linije u Peruu

Poznatim Nazca linijama, odnosno geoglifa na prostoru Perua, porastao je broj za još njih 140. Novootkrivene linije, koje se nerijetko mogu vidjeti samo iz zraka, prikazuju ljude, životinje i druge objekte te se u nekim slučajevima njihov nastanak može datirati i prije 2500 godina.

Jedan od 143 novo pronađenih geoglifa na području Perua koje su arheolozi ubicirali uz pomoć umjetne inteligencije, Izvor: Science Alert

Arheolozi sa japanskog sveučilišta Yamagata izvijestili su javnost o otkriću novih 143 Nazca geoglifa koje su nastale u razdoblju između 100. god. pr. Kr. i 300. godine nakon Krista. Kako Science Alert piše, ovim su istraživanjima otkriveni načini na koje su iste nastajale i to „pomicanjem crnog kamena koji se nalazio na površini čime se tako otkrivao bijeli pijesak ispod.“

Namjena ovih geoglifa još ostaje nepoznata, ali istraživači nagađaju kako su mogli služiti kao „markeri“ s obzirom kako je većina njih smještena kraj putova.

Otkriće prapovijesnog hrama u Turskoj

Jedna od kraćih vijesti, ali nikako manje važnom predstavlja otkriće hrama starog 11 300 godina u istočnoj Turskoj.

Na lokalitetu Dargeçit, Mardin, arheolozi sa sveučilišta Mardin Artuklu su otkrili tri očuvana obeliska hrama iz razdoblja neolitika, nalik onome u Gőbeklitepeu. Hram je zauzimao površinu od skoro 79 metara kvadratnih, a arheolozi su naišli, izuzev stela, i na očuvane podnice izrađene od gline te kamene konstrukcije.

Novootkriveni neolitički hram pronađen u istočnoj Turskoj, Izvor: Archaeology.org

Prva očuvana lubanja Australopithecusa anamensisa

I kao posljednji izbor za najznačajnija dostignuća arheologije u 2019. godini, izdvojili smo otkriće jedne lubanje. Prošle su, 2019. godine, arheolozi izašli sa još jednim fascinantnim, ali za evoluciju složenim otkrićem. Radi se o cjelovitoj lubanji staroj 3.8 milijuna godina koja pripada jedinki Australopithecusa anamensisa, možda poznatijoj po još jednoj jedinci imena Lucy.

Cjelovita lubanja je zapravo pronađena 2016. godine u Etiopiji, na lokalitetu Woranso-Mille, a otkrili su je paleoantropolozi sa Prirodoslovnog muzeja iz Clevelanda (država Ohio) te su istu nazvali MRD cranium, odnosno kranij MRD.

Osim što je izvanredno očuvana, ova lubanja je otvorila mnoga pitanja u vezi ljudske evolucije. Naime, ranije se pretpostavljalo kako je upravo A. anamnesis prethodio rodu A. afarensis te su novija istraživanja pokazala kako su ove dvije vrste zajedno obitavale na prostoru Etiopije najmanje 100 000 godina.

Kranij MRD pronađen na lokalitetu Woranso-Mille u Etiopiji 2016. godine, Izvor: Nature

Isti znanstvenici, kako prenosi časopis Nature, smatraju kako je A. anamensis u jednom trenutku bio izoliran od ostatka populacije te su isti evoluirali u A- afarensis. Svakako, i ta teorija ostavlja mjesta za još pitanja, uključujući zašto je uopće do toga došlo. Ono u čemu se slažu je svakako kako je zasada ostataka malo kako bi se dobila veća slika o suživotu ovih dviju vrsta, ali i daljnjoj evoluciji.

Prvi dio ovog kratkog serijala možete pronaći ovdje.

Najnovije

Posjetili smo izložbu “Darovi Zlatka Huzeka u zbirkama Arheološkog muzeja Narona”

Foto: Plakat izložbe (Zrinka Vekić) Izložba Darovi Zlatka Huzeka u zbirkama Arheološkog muzeja Narona je dokaz kako se...

Pogledajte kako izgleda potraga za frankopanskim posjedima

Foto: Alat doniran (Centar gradnje Krk GP Krk) sudionicima projekta U potrazi za frankopanskim posjedima Sudionici projekta U potrazi...

Predavanje i izložba u Arheološkom muzeju Narona

Foto: Facebook event - Arheologija u Neretvi i okolici Arheološki muzej Narona organizira predavanje (8.7.) i izložbu (10.7.).

Otvorene su prijave za osmi međunarodni znanstveni skup Methodology and Archaeometry

Foto: Znanstveni skup Methodology and Archaeometry 2019. Odsjek za arheologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu poziva Vas na...

Rab Archaeological (T)races – arheološka baština kao dio muzeja na otvorenom

Foto: Facebook stranica Rab Archaeological (T)races Polazeći od ideje muzeja na otvorenome, razvijen je projekt Rab Archaeological (T)races...