Članak Najznačajnija dostignuća arheologije u svijetu u 2019. godini (prvi dio)

Najznačajnija dostignuća arheologije u svijetu u 2019. godini (prvi dio)

Najznačajnija dostignuća arheologije u svijetu u 2019. godini (prvi dio)

Arheologija nam svake godine iznese mnogobrojne nalaze i otkrića diljem svijeta, a sami arheolozi svojim radom nastoje objasniti naše poimanje svijeta u određenom prostoru i vremenu. Veliki broj istih često i ne ispunjava redove na drugim informativnim portalnim i stoga ne bi čudilo ukoliko su nam neka od njih i promakla. Godina 2019. je iza nas i dok se pripremamo za nove ekspedicije, možda se ne bi bilo loše prisjetiti najznačajnijih otkrića iz 2019. godine.

Preko neizostavnoga Egipta do prapovijesnih dječjih bočica, u ovome članku vam donosimo pet najznačajnijih dostignuća arheologije u svijetu u protekloj, 2019. godini.

30 drvenih oslikanih sarkofaga
(Luxor, Egipat)

Vijest koja je odjeknula svim svjetskim poznatim medijima, kao što su The Guardian i BBC, ali možda i jedna od najpoznatijih vijesti iz sfere arheologije u 2019. godini je zasigurno pronalazak trideset oslikanih sarkofaga pronađenih na prostoru staroga groblja u blizini Luxora, El-Assasif. Također, valja spomenuti kako su svi sarkofazi bili ne otvoreni, odnosno u njima su se nalazile mumije za koje se vjeruje kako se radi o egipatskim svećenicima.

No ono što je najupečatljivije kod ovih nalaza, kako već u samome naslovu stoji, jesu dobro izvrsno očuvani drveni sarkofazi s prikazima egipatskih božanstava u  živim bojama te hijeroglifima koji spominju iste. Također, i sami povoji u kojima su bila tijela su dobro očuvana. Sarkofazi se mogu datirati prije 3000 godina.

Luxor sarchophagus
Jedan od drvenih oslikanih sarkofaga pronađenih na lokalitetu El-Assasif, Izvor: The Guardian

Istraživanje je provelo egipatsko Vrhovno vijeće za starine na čelu sa glavnim tajnikom, Mostafa Waziri koji je javnosti, 16. listopada 2019. godine priopćio kako su sarkofazi pronađeni u dva sloja gdje ih je 18 bilo na vrhu, a ostalih 12 u sloju ispod. Također, ministar starina, Khaled al-Anani je izvijestio kako se radi o ukopima 23 muškarca, 5 žena i dvoje djece. 

Otkriće ranobrončanodobnog izgubljenog grada u Izraelu

U listopadu su arheolozi ponovno izašli s novim rezultatima istraživanja, ovaj put u Izraelu. Naime, 57 kilometara sjeverno do Tel Aviva, arheolozi su otkrili postojanje „izgubljenog“ grada. Isti se nalazi na arheološkom lokalitetu En Esur koji se istražuje već godinama. 

Izuzev milijuna keramičkih ulomaka, kremenih alatki, velikog hrama u čijoj su se unutrašnjosti nalazile spaljene životinjske kosti i figurine, kako izraelska Uprava za starine je također iznijela kako je grad bio okružen bedemom koji je štitio naseobinske i javne prostore, ulice i trgove, ali su jednako tako potvrđeni i veliki kameni bazeni za tekućine, vjerojatno u svrhu religijskih praksi, kako donosi Live Science

Ostaci kuća, javnih prostora, cesta. trgova i hrama pronađenih 57 kilometara sjeverno od Tel Aviva u Izraelu, Izvor: Live Science

Prema istome izvoru, u ovome pet tisuća starome gradu je moglo živjeti oko 6000 ljudi te zasigurno predstavlja jedan od prvih tzv. kompleksnih gradova u Izraelu čiji su se stanovnici bavili poljoprivredom i trgovanjem s drugim kulturama i kraljevstvima u toj regiji, objasnili su voditelji istraživanja, Itai Elad, Yitzhak Paz i Dina Shalem. Također, isti ističu kako su naišli na tragove još barem 2000 starijeg grada ispod nekih kuća.

Mač zaboden u kamen u rijeci Vrbas

Dosta neobična priča koja neodoljivo podsjeća na mit o kralju Arthuru dolazi iz susjedne Bosne i Hercegovine gdje su arheolozi sa Sveučilišta u Mostaru u blizini Banja Luke, u rijeci Vrbas naišli na nalaz mača zabodenog u stijenu.

Srednjovjekovni mač zaboden u kamen pronađen u rijeci Vrbas, Izvor: Banja Luka 24News

Prema riječima ronilaca i arheologa, isti je već ranije poznat, ali su ga ove godine arheolozi izvadili te je prenesen u Muzej Republike Srpske gdje su napravljene već prve mjere zaštite. Iako je poznato kako se ovaj tip mača koristio od zadnje četvrtine 13. do prve polovice 15. stoljeća, daljnje mjere zaštite će pokušati odgovoriti na pitanja kao čiji je bio ili kad je iskovan.

Mač je pronašla i izvukla Ivana Pandžić koja je pritom izjavila kako će isti nakon čišćenja, restauracije i analiza biti vraćen, ni više ni manje nego u kamen.

Otkriće nove vrste hominida na Filipinima

Science News je početkom travnja prenio kako su arheolozi na filipinskom otoku Luzon pronašli ostatke nove vrste ljudskog roda – Homo luzonensis koja je isti otok nastanjivala prije 50 000 godina, otprilike u isto vrijeme kada su na tome području živjeli i hominidi omanjeg rasta Homo floresiensis. Rezultati istraživanja objavljeni su u časopisu Nature. 

Istraživanja na otoku Luzon je proveo kustos i paleoantropolog Florent Détroit sa pariškog Nacionalnog prirodoslovnog muzeja. Važnost ovog nalaza leži, osim u „upotpunjavanju“ slike roda Homo, i u činjenici što je čak nekoliko vrsta iz roda Homo nastanjivalo južnu i jugoistočnu Aziju u vrijeme kada je moderni čovjek, Homo sapiens, došao do Kine u razdoblju između prije 80 000 i 120 000 godina.

Nalaz pet zuba iste jedinke s otoka Luzon na Filipinima, Izvor: Science News

Istraživanja 2007., 2011. i 2015. su iznjedrila više ljudskih ostataka ove vrste, uključujući sedam zuba, dva prsta, kosti noge od kojih se jedna može datirati čak prije 67 000 godina. O samome porijeklu ove vrste se još raspravlja, pa čak i sama činjenica je li se može raspravljati o novoj vrsti roda Homo.

Prvi dokaz o dječjim bočicama

Neolitik je razdoblje u ljudskoj povijesti kada je čovjek napravio prve korake ka poljoprivredi i stočarstvu što je svakako utjecalo i na promjenu prehrane. Tako su znanstvenici sa Sveučilišta u Bristolu potvrdili postojanje i korištenje keramičkih bočica starih 5000 godina pomoću kojih su se djeca hranila mlijekom. S druge strane, moguće je kako su se iste koristile za bolesne ili nemoćne, kako prenosi Heritage Daily.

Ovakve su bočice pronađene u dječjim grobovima na području Bavarske koje su poslane na kemijske analize i analize izotopa koje su pokazale kako se u njima stavljalo životinjsko mlijeko. Rezultati istraživanja su objavljeni u časopisu Nature. 

Također, iste ovakve bočice se mogu pronaći i u kasnijim razdobljima, uključujući grčki i rimski svijet, a njihovim se analizama može dobiti uvid u dječju prehranu u prapovijest, ali i kakav je odnos bio između majke i djeteta u prapovijesti.

Pronalazak ovakvih bočica je jedno od prvih istraživanja pomoću kojih se može rekonstruirati dječja prehrana u prapovijesti, Izvor: Heritage Daily

Drugi dio ovog serijala možete pronaći ovdje.

Najnovije

Posjetili smo izložbu “Darovi Zlatka Huzeka u zbirkama Arheološkog muzeja Narona”

Foto: Plakat izložbe (Zrinka Vekić) Izložba Darovi Zlatka Huzeka u zbirkama Arheološkog muzeja Narona je dokaz kako se...

Pogledajte kako izgleda potraga za frankopanskim posjedima

Foto: Alat doniran (Centar gradnje Krk GP Krk) sudionicima projekta U potrazi za frankopanskim posjedima Sudionici projekta U potrazi...

Predavanje i izložba u Arheološkom muzeju Narona

Foto: Facebook event - Arheologija u Neretvi i okolici Arheološki muzej Narona organizira predavanje (8.7.) i izložbu (10.7.).

Otvorene su prijave za osmi međunarodni znanstveni skup Methodology and Archaeometry

Foto: Znanstveni skup Methodology and Archaeometry 2019. Odsjek za arheologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu poziva Vas na...

Rab Archaeological (T)races – arheološka baština kao dio muzeja na otvorenom

Foto: Facebook stranica Rab Archaeological (T)races Polazeći od ideje muzeja na otvorenome, razvijen je projekt Rab Archaeological (T)races...